Wimbledon prekida tradiciju staru 150 godina

Britanci su poznati kao tvrdokorni tradicionalisti u mnogo čemu, a Wimbledon nije izuzetak, naprotiv – to je jedna od posljednjih tvrđava otočkog sportskog nasljeđa. Neki će reći i arhaičnosti, jer neka od pravila ovog turnira kao da su ostala zarobljena u prošlosti, ne prateći tok savremenog razvoja.

Dobar primjer su veoma stroga pravila oblačenja, prema kojima svi učesnici moraju tokom mečeva nositi isključivo sportsku opremu bijele boje. Precizno je određeno i kakva bijela – ne smije biti prljavobijela, a kamoli krem.

Dekorativne linije na majicama – na kragni, rukavima, čarapama, znojnicama, kapama, trakama za kosu, pa čak i pertlama na tenisicama – mogu biti široke najviše jedan centimetar.

Koliko su Englezi rigorozni u poštovanju tog pravila pokazuje slučaj kada ni osmostrukom šampionu Rogeru Federeru nisu dopustili da igra u tenisicama s narančastim đonom. Odigrao je prvi meč u njima, ali su ga odmah upozorili da to nije prihvatljivo, pa je u narednom meču već imao bijele đonove.

Pravilo o bijelom uvedeno je još 1880-ih i gotovo da se nije mijenjalo. Tek prošle godine napravljen je mali ustupak – igračicama je dozvoljeno da ispod haljina ili suknji nose crne kratke pantalone, jer su se – nakon više od vijeka – „sjetili“ da žene mogu imati menstruaciju, pa potpuna bjelina nije ni najpraktičnija ni najsretnija odluka.

Trebalo je, dakle, skoro 150 godina da Wimbledon promijeni stav o toj jednoj stvari.

Zato se ono što se dešava ove godine u All England Lawn Tennis and Croquet Clubu (puni naziv organizatora) može smatrati malom revolucijom – po prvi put u 148 godina postojanja, Wimbledon neće imati linijske sudije. Oni su, naročito u svojim prepoznatljivim, elegantnim uniformama – za razliku od većine drugih turnira – bili jedan od zaštitnih znakova najpoznatijeg teniskog turnira.

„Ukidanje linijskih sudija bio je neizbježan korak“, izjavila je izvršna direktorica AELTC-a, Sally Bolton.

Ove godine ih više neće biti na terenima, jer će njihovu ulogu preuzeti mašine – sistem elektronske linijske kontrole (ELC), koji se već nekoliko godina koristi na gotovo svim velikim turnirima. Od ostalih Grand Slamova, Australian Open i US Open već su prešli na ELC, dok je Roland-Garros i dalje izuzetak, jer se igra na šljaci gdje loptica ostavlja vidljiv trag koji se može provjeriti okom.

Wimbledon je do sada odolijevao toj promjeni, ali…

"Postepeno ukidanje linijskih sudija bio je očekivan i logičan razvoj događaja", navela je Bolton.

Stiže novo doba

"Mislim da čak i same sudije, iako ne mogu govoriti u ime svakoga ponaosob, prepoznaju da je ovo sa razvojem tehnologije i promjenama širom drugih turnira jednostavno bilo pitanje vremena", dodala je.

„Bazen“ od 300 sudija, koliko ih je Wimbledon imao svake godine, sada je sveden na 80 „asistenata za mečeve“ – novu funkciju bivših sudija. Po dvoje će biti raspoređeno na svaki teren kao pomoć glavnom sudiji, ali i kao rezerva u slučaju da ELC sistem zakaže.

"Mnogi su očekivali da će ova promjena doći. Oni koji su ostali u ulozi asistenata oduševljeni su što su i dalje dio Wimbledona", dodaje Bolton.

ELC je već obavezan na svim ATP i kombinovanim turnirima. Čak će i turnir u Umagu ove godine prvi put koristiti ovaj sistem. Inače, Wimbledon je još 2007. godine prvi put primijenio Hawk-Eye tehnologiju (Oko sokolovo), koja je omogućavala igračima da izazovu odluke sudija.

ELC je naprednija verzija, koja u realnom vremenu procjenjuje da li je loptica u terenu ili out. Time potpuno uklanja potrebu za ljudskim faktorom.

Iako je među igračima uglavnom dobro prihvaćen, na turnirima na šljaci povremeno dolazi do neslaganja – jer stvarni trag loptice nekad pokaže da je dobra, dok ELC „procijeni“ da je out. To se dešava jer sistem donosi odluku na osnovu projektovane putanje, a ne stvarnog traga.

Na travnatim terenima, kakvi su na Wimbledonu, takvih problema ne bi trebalo biti.

"Iako neizmjerno cijenimo predanost koju su linijske sudije pružile Wimbledonu kroz sve ove godine, došlo je vrijeme da idemo dalje", zaključila je Bolton, prenosi Jutarnji.hr.

Povećan nagradni fond

Što se tiče drugih novosti – ovogodišnji nagradni fond povećan je za 7% u odnosu na 2024. godinu i sada iznosi 53,5 miliona funti (72,7 miliona dolara) – dvostruko više nego prije deset godina.

Pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji dobiće po 3 miliona funti (4,1 milion dolara), što je zasad najviše među svim Grand Slamovima (mada US Open još nije objavio svoj fond). Igrači koji ispadnu već u prvom kolu dobiće 66.000 funti, što je 10% više nego prošle godine.

Ipak, i pored rasta, to je daleko manje od onoga što profesionalni teniseri i teniserke zahtijevaju. U zajedničkom pismu tražili su da Grand Slam turniri dijele i do 50% prihoda, jer je trenutni procenat (npr. u slučaju Wimbledona 2025.) tek nešto preko 13%.

(Vijesti.ba)