Meloni i Macron se sastaju u Rimu, zakopavaju ratne sjekire?

Premijerka krajnje desnice bit će domaćin sastanka nasamo s francuskim predsjednikom u utorak navečer, a italijanski list Corriere della Sera ga je nazvao "samitom prekretnice".

"Meloni se miri s Macronom", dodao je list Il Messaggero, opisujući sastanak kao "otopljavanje" odnosa.

Posjet je, prema francuskim izvorima, predložio upravo Macron "jer je njegova uloga da ujedini Evropljane i želi sarađivati i s njom".

Sastanak dolazi samo nekoliko sedmica nakon što su zategnuti odnosi njih dvoje isplivali na vidjelo tokom samita evropskih lidera u Albaniji 16. maja.

Meloni je tada bila u Tirani, ali je bila upadljivo odsutna sa sastanka Macrona i lidera Njemačke, Velike Britanije i Poljske s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon kojeg je uslijedio zajednički poziv američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Meloni je objasnila da im se nije pridružila jer se protivi ideji slanja italijanskih trupa u Ukrajinu kako bi se nametnuo mir u ratu s Rusijom.

Macron je kasnije rekao da je Talijanka postupila zbog "nesporazuma".

"Rasprava koju smo vodili ticala se postizanja primirja", izjavio je, dodajući da se u pozivu Trumpu nije spominjalo slanje vojske.

Tokom zajedničke konferencije za novinare u Rimu sljedećeg dana s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Meloni je pozvala evropske kolege da "prestanu biti sebični" i da se fokusiraju na "jedinstvo Zapada".

Napetosti između Pariza i Rima prisutne su još otkako je Meloni došla na vlast u oktobru 2022. godine, uključujući sporove oko migracija i neslaganja na prošlogodišnjem samitu G7 u Italiji, posebno u vezi s pravima na abortus.

Međutim, druga i treća najveća ekonomija Evropske unije suočavaju se s vrlo sličnim izazovima – ratom u Ukrajini i Trumpovim sveobuhvatnim carinama protiv EU bloka.

Komentatori ističu da Macron i Meloni imaju različite prednosti koje mogu biti međusobno korisne, što njihovo približavanje čini logičnim i obostrano korisnim.

Francuska, kao nuklearna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima veći uticaj na međunarodnoj sceni od Italije.

S druge strane, Meloni ima važnu prednost zahvaljujući bliskim odnosima s Donaldom Trumpom i američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom, koji su je oboje opisali kao "prijateljicu" koja dijeli njihove konzervativne vrijednosti i neprijateljski stav prema migrantima.

Meloni je 18. maja u Rimu bila domaćin susreta između Vancea i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen – prvog susreta na tako visokom nivou otkako je Trump počeo uvoditi carine.

Otvarajući sastanak, koji je održan nakon inauguracijske mise za novog papu Lava XIV u Vatikanu, Vance je pohvalio Meloninu ulogu kao "graditeljice mostova između Evrope i Sjedinjenih Država".

To sigurno nije promaklo Macronu, koji se suočava s velikom nepopularnošću kod kuće i neprijateljski nastrojenim parlamentom, pa mu je diplomatija jedno od rijetkih područja gdje još može ostvariti značajan uticaj prije kraja mandata 2027. godine.

S druge strane, Meloni – koja i nakon dvije i po godine na vlasti uživa podršku veću od 45 posto, prema anketama – takođe ima interes da se pomiri s Macronom, jer njihovi sukobi narušavaju međunarodni ugled koji ona pažljivo gradi.

(Vijesti.ba / HINA)