Reuters otkriva: Šta Putin traži za mir u Ukrajini

Predsjednik SAD-a, Donald Trump, ponovo je izjavio da želi okončanje najkrvavijeg evropskog sukoba od Drugog svjetskog rata i pokazao je sve veću frustraciju prema Putinu posljednjih dana, upozoravajući u utorak da ruski lider "igra s vatrom" odbijajući razgovarati o primirju s Kijevom dok njegove trupe napreduju na ratištu. 

Nakon što je prošle sedmice razgovarao s Trumpom više od dva sata, Putin je rekao da je pristao raditi s Ukrajinom na memorandumu koji bi uspostavio okvire za mirovni sporazum, uključujući vremenski okvir za primirje. Rusija kaže da trenutno priprema svoju verziju memoranduma, ali nije u mogućnosti procijeniti koliko će to trajati, piše Reuters.

Kijev i evropske vlade optužuju Moskvu za odugovlačenje dok njene trupe napreduju na istoku Ukrajine.

"Putin je spreman za mir, ali ne po svaku cijenu", rekao je jedan visoki ruski izvor koji je upoznat s razmišljanjima Kremlja, a koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Tri ruska izvora su rekla da Putin traži "pisano" obećanje od velikih zapadnih sila da neće proširivati NATO – što podrazumijeva formalno isključivanje članstva za Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i druge bivše sovjetske republike.

Rusija takođe želi da Ukrajina bude neutralna, da se ukinu određene sankcije, riješi pitanje zamrznutih ruskih suverenih sredstava na Zapadu, te da se zaštite ruski govornici u Ukrajini, dodali su izvori.

Prvi izvor je rekao da, ako Putin shvati da nije u mogućnosti postići mirovni sporazum prema svojim uvjetima, pokušat će pokazati Ukrajincima i Europljanima vojničkim pobjedama da će "mir sutra biti još bolniji."

Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom u vezi s izvještajem Reutersa. Putin i ruski dužnosnici su više puta rekli da bilo koji mirovni sporazum mora obuhvatiti "korijenske uzroke" sukoba – što je ruski pojam za pitanje širenja NATO-a i zapadne potpore Ukrajini.

Kijev je više puta izjavio da Rusija ne smije imati pravo veta na njegovu želju za članstvom u NATO-u. Ukrajina tvrdi da joj Zapad treba pružiti snažno sigurnosno jamstvo s "zubima" kako bi odvratila bilo kakav budući ruski napad.

Administracija predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

NATO je također ranije izjavio da neće mijenjati svoju politiku "otvorenih vrata" samo zato što to zahtijeva Moskva. Glasnogovornik saveza od 32 članice nije odgovorio na pitanja Reutersa.

Putin je naredio desetinama tisuća vojnika ulazak u Ukrajinu u februaru 2022. nakon osam godina borbi na istoku Ukrajine između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa.

Rusija trenutno kontrolira nešto manje od petine Ukrajine. Iako su ruski napredci ubrzali tokom prošle godine, rat je za obje strane vrlo skup u smislu žrtava i vojnih troškova.

Reuters je u januaru izvijestio da Putin postaje zabrinut zbog ekonomskih poremećaja u ruskoj ratnoj ekonomiji, uslijed nedostatka radne snage i visokih kamatnih stopa koje su uvedene kako bi se obuzdala inflacija. Cijena nafte, temelj ruske ekonomije, stalno opada ove godine.

Trump, koji se ponosi prijateljskim odnosima s Putinom i izrazio uvjerenje da ruski lider želi mir, upozorio je da bi Washington mogao uvesti nove sankcije ako Moskva odgađa napore za postizanje sporazuma. Trump je u nedjelju na društvenim mrežama sugerirao da je Putin "totalno poludio" zbog masovnog zračnog napada na Ukrajinu prošle sedmice.

Prvi izvor rekao je da će Putin, ako vidi taktičku priliku na bojištu, nastaviti napredovati u Ukrajinu – te da Kremlj vjeruje da Rusija može ratovati još godinama, bez obzira na sankcije i ekonomske boli koje Zapad nameće.

Drugi izvor rekao je da Putin sada manje sklon popuštanju u pogledu teritorija i drži se svog javnog stava da želi cijeli teritorij četiri ukrajinske regije koje Rusija polaže pravo.

"Putin je oštriji u svom stavu", rekao je drugi izvor u vezi s pitanjem teritorija.

ŠIRENJE NATO-a

Dok Trump i Putin javno raspravljaju o izgledima za mir u Ukrajini, Reuters nije mogao utvrditi hoće li intenzifikacija rata i očvršćivanje stavova značiti odlučnost za postizanje dogovora ili kolaps pregovora.

U junu prošle godine, Putin je izložio svoje početne uvjete za neposredno okončanje rata: Ukrajina mora odustati od svojih NATO ambicija i povući sve svoje trupe s cijelog teritorija četiri ukrajinske regije koje Rusija polaže pravo na njih i uglavnom ih kontrolira.

Pored Krima, koji je anektiran 2014. godine, Rusija trenutno kontrolira gotovo cijeli Luhansk, više od 70% Donjecka, Zaporožje i Herson. Također zauzima dio regija Harkiv i Sumy, te prijeti Dnjepropetrovsku.

Bivši predsjednik SAD-a, Joe Biden, zapadnoeuropski lideri i Ukrajina smatraju invaziju imperijalnim osvajanje zemlje, dok su više puta obećali poraziti ruske snage.

Putin rat vidi kao ključni trenutak u odnosima Moskve sa Zapadom, kojeg smatra odgovornim za ponižavanje Rusije nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, širenjem NATO-a i narušavanjem onoga što smatra svojom zonom utjecaja.

Na samitu u Bukureštu 2008. godine, lideri NATO-a složili su se da će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati članice. Ukrajina je 2019. godine izmijenila svoju ustavnu odredbu obvezujući se na potpuno članstvo u NATO-u i Europskoj uniji.

Trump je rekao da je prethodna američka podrška ukrajinskoj kandidaturi za članstvo u NATO-u bio uzrok rata i naznačio da Ukrajina neće postati članica. Državni odjel SAD-a nije odgovorio na zahtjev za komentarom.

Putin, koji je na čelu Kremlja od 1999. godine, često se vraća pitanju širenja NATO-a, uključujući svoje najdetaljnije komentare o mogućem miru 2024. godine.

Godine 2021., samo dva mjeseca prije ruske invazije, Moskva je predložila nacrt sporazuma sa članicama NATO-a koji bi, prema članku 6, obvezao NATO da "suzdrži svaki daljnji rast NATO-a, uključujući pristupanje Ukrajine i drugih država." Američki i NATO diplomati tada su rekli da Rusija ne može imati veto na proširenje saveza.

Rusija želi pisano obećanje o NATO-u jer Putin smatra da je Moskva prevarena od strane Sjedinjenih Država nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, kada je američki ministar vanjskih poslova James Baker uvjeravao sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova da NATO neće širiti na istok.

Postojalo je takvo usmeno obećanje, rekao je bivši direktor CIA-e William J. Burns u svojim memoarima, ali nikada nije bilo formalizirano — i dato je u vrijeme kada kolaps Sovjetskog Saveza još nije bio nastupio.

Ovo se odnosi na navodna usmena obećanja koja su, prema riječima bivšeg direktora CIA-e, bila data Sovjetskom Savezu u vezi s proširenjem NATO-a, koja nikada nisu postala formalni sporazum. Ta obećanja su navodno razgovarana prije kraja Hladnog rata, u vrijeme kada je SSSR još bio velika svjetska sila, a ideja o proširenju NATO-a u Istočnu Evropu još nije bila na stolu.

NATO, osnovan 1949. godine kako bi pružio sigurnost protiv Sovjetskog Saveza, kaže da ne predstavlja prijetnju Rusiji — iako je njegov izvještaj iz 2022. godine o miru i sigurnosti u euroatlantskoj regiji Rusiju identificirao kao "najznačajniju i direktnu prijetnju".

Iako je NATO osnovan kao obrambeni savez protiv Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, danas se suočava s novim sigurnosnim izazovima. U svom izvještaju iz 2022. godine, NATO je Rusiju označio kao najznačajniju i izravnu prijetnju sigurnosti euroatlantske regije, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ruska invazija na Ukrajinu te godine potaknula je Finsku da se pridruži NATO-u 2023. godine, a zatim Švedsku 2024. godine.

Ruske agresivne akcije u Ukrajini bile su prekretnica za mnoge zemlje u Europi, zbog čega je Finska napustila svoju dugogodišnju vojnu neutralnost i odlučila zatražiti članstvo u NATO-u 2023. godine. Švedska je slijedila taj primjer 2024. godine, što predstavlja značajnu promjenu u sigurnosnoj dinamici sjeverne Evrope.

Lideri Zapadne Evrope ponovili su da bi, ako Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini, mogla jednog dana napasti sam NATO — korak koji bi mogao izazvati svjetski rat.

Rusija odbacuje takve tvrdnje kao neutemeljeno zastrašivanje, ali je također upozorila da bi rat u Ukrajini mogao eskalirati u širi sukob.

Zapadnoeuropski lideri upozorili su da bi ruska pobjeda u Ukrajini mogla ohrabriti Kremlj da direktno izazove NATO u budućnosti, što bi moglo pokrenuti globalni sukob. Rusija, međutim, odbacuje ove tvrdnje kao zastrašivanje i tvrdi da se njezin rat u Ukrajini može ograničiti bez eskalacije u širi rat.

(Vijesti.ba)