Kibernetička sigurnost sve veći izazov

To je ocjena iz istraživanja o kibernetičkoj sigurnosti BiH, predstavljenog danas na konferenciji u Sarajevu, održanoj u organizaciji Centra za sigurnosne studije u projektu "Procjena budućih trendova organiziranog kriminaliteta u BiH – OCASSESS BiH", koji finansira Vlada Kraljevine Nizozemske u okviru MATRA programa. Cilj je unapređenje spremnosti društva u borbi protiv organiziranog kriminaliteta primjenom inovativnih metoda predviđanja kretanja i razvoja društvenih pojava.

Nalazi na osnovu istraživanja, pregled stanja i preporuke, štampani su u publikaciji "Perspektive cyber sigurnosti u BiH".

Istraživanje je zasnovano na primjeni inovativne metode horizont-skeniranja, koja omogućava predviđanje kretanja određenog događaja u budućnosti na bazi identificiranja i praćenja njegovih signala (razvoja/promjena) u prošlom vremenskom periodu, čineći ovo istraživanje pionirskim u BiH.

U periodu 2025 – 2030. godina, za koji je rađeno predviđanje, kibernetički prostor BiH mogao bi postati nova linija fronta geopolitičkih uticaja i hibridnih prijetnji. Istraživanjem je predviđeno da će politička nestabilnost i nedostatak strateškog pristupa u kibernetičkoj sigurnosti činiti državu sve ranjivijom – poput nepostojanja državne strategije za kibernetičku sigurnost. Istovremeno, odlazak mladih stručnjaka, kao trend koji će biti nastavljen i u razmatranom periodu, dodatno će potkopavati otpornost sistema, kao i nedovoljan razvoj kapaciteta sigurnosnih agencija.

Preporuke za unapređenje stanja kibernetičke sigurnosti u Bosni i Hercegovini, štampane u publikaciji, namijenjene su političkim akterima te rukovodiocima policijskih struktura.

Prvima su prevenstveno preporučeni usvajanje i operacionalizacija državne strategije kibernetičke sigurnosti, kao i uspostava državnog tima i unapređenje te harmonizacija šireg zakonskog okvira i jasno definisanje nadležnosti u ovoj oblasti. Uvođenje kibernetičke sigurnosti u obrazovne programe, kao i razvijanje zakonskog okvira i kapaciteta za zaštitu ključne infrastrukture, također su među preporukama političkim akterima.

Rukovodiocima policijskih struktura je na prvom mjestu preporučeno sačinjavanje procjene o realnoj prijetnji kibernetičkoj sigurnosti u okviru teritorijalne nadležnosti agencija u kojima djeluju. Također su potrebni procjena trenutnih kapaciteta institucija za suprotstavljanje prijetnjama kibernetičkoj sigurnosti te stručno istraživanje tržišta u vezi s nabavkom opreme i cijene rada stručnih kadrova. Potrebna je izrada višegodišnjeg plana izgradnje neophodnih resursa u smislu materijalnih i ljudskih kapaciteta.

Predsjednik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović na današnjoj konferenciji je kazao da cyber kriminal nerijetko podrazumijeva dobro strukturirane i uvezane transnacionalne kriminalne organizacije čije djelovanje nanosi ogromnu štetu institucijama, privredi, državama, pojedincima. Na sigurnosnim službama je da se pripreme za odgovor na ovaj vid kriminaliteta, a jedna od preporuka u izvještaju je uvezivanje kapaciteta kako bi sistem mogao bolje odgovoriti.

Rešad Trbonja, viši službenik Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH za sigurnost i stabilnost, ističe da ta država podržava uspostavu mjera ove vrste i u Bosni i Hercegovini jer prijetnja od organizovanih cyber grupa postaje sve veći izazov. Ruku pod ruku, mjere treba da prati i strateški pristup, zbog čega je navedeni projekat bitan u procesu uspostave cyber sigurnosti. Nizozemska je posvećena podršci Bosni i Hercegovini za sigurniju budućnost i stabilnost, naveo je.

U publikaciji "Perspektive cyber sigurnost u BiH", u uvodnom dijelu je navedeno da je analiza o cyber sigurnosti rađena u ključnim tematskim cjelinama: državni kapaciteti u BiH, statistika prijavljenih krivičnih djela u oblasti kibernetičkog kriminala, medijska zastupljenost i fenomenologija napada.

Istraživanje ukazuje da uprkos određenim pozitivnim pomacima kao što su izmjene krivičnog zakonodavstva i međunarodni projekti edukacije, Bosna i Hercegovina neće moći efikasno odgovoriti na digitalne izazove bez političke volje, zakonodavne agilnosti i međusektorske saradnje. Dodatno, istraživanje ukazuje na značajnu vezu kibernetičke sigurnosti i tradicionalnih oblika organiziranog kriminaliteta, čime se potvrđuje da digitalni prostor postaje sve više primarno bojno polje u borbi za sigurnost.

(Vijesti.ba / FENA)