Nacionalnost neće biti odlučujući faktor za novog papu: Po čemu će se birati?

Neki se nadaju da će njegov nasljednik, kojeg će kardinali uskoro izabrati, doći iz Afrike ili Azije. Pokojni papa Franjo iz Argentine zagovarao je daleke krajeve koje je Crkva dugo zanemarivala, u imenovanjima kardinala te u putovanjima koja su odstupala od uobičajenih odredišta, od Mongolije do Papue Nove Gvineje.

Neevropski papa imao bi smisla s obzirom na to da katoličanstvo raste u Africi i Aziji, a u Evropi gotovo stagnira. No, u današnjem sve kompleksnijem svijetu analitičari tvrde da će uključiv svjetonazor i diplomatske vještine biti ključni faktori u izboru novog pape, a ne nacionalnost.

Prvi papa, sveti Petar, bio je iz Galileje u današnjem Izraelu, no dugi niz njegovih nasljednika uglavnom su bili Italijani. Odmah nakon što je izabran za papu 13. marta 2013., Franjo se našalio da su ga kardinali pronašli na kraju svijeta.

Tokom svog pontifikata bivši nadbiskup Buenos Airesa nastojao je da Crkva više uključuje one iz takozvanih periferija, iz geografskih područja daleko od Rima ili dugo zanemarivanih naroda. Svojim inostranim putovanjima i istaknutim zagovaranjem marginaliziranih grupa poput migranata i siromašnih, Franjo je nastojao unijeti nove glasove u 2000 godina staru instituciju.

Aktivno je tražio zanemarene ili podzastupljene u univerzalnoj Crkvi, kazao je za AFP američki historičar svjetskih religija R. Scott Appleby. No, upozorio je da to ne garantuje da će idući papa doći s margina, iz zemlje koja nije dobro poznata ili nije Evropa. Appleby je rekao da je besmisleno pokušavati predvidjeti nacionalnost idućeg pape.

Oni koji se klade na neevropskog papu ističu činjenicu da je Franjo imenovao većinu kardinala koji će izabrati njegova nasljednika, pri čemu mnogi od njih dolaze iz podzastupljenih krajeva. No, Evropa i dalje ima najveći glasački blok s 53 kardinala u usporedbi s 27 iz Azije i Oceanije, 21 iz Južne i Srednje Amerike, 16 iz Sjeverne Amerike i 18 iz Afrike.

Neki o kojima se govori kao o mogućim nasljednicima također dolaze izvan tradicionalnih crkvenih utvrda, poput Luisa Antonija Taglea iz Manile ili ganskog kardinala Petera Turksona.

"Papa iz siromašnije zemlje donio bi drugačiju perspektivu koja bi se isticala u svijetu snažnih i glasnih zapadnih vođa. Takav papa bi imao iskustvo siromašnih iz prve ruke, iskustvo zemlje u regiji koja nije u prvom planu", rekao je Appleby.

"A to daje protutežu političkim centrima moći. Važno je za Crkvu da ne kopira centre moći u svijetu", dodao je.

"U konklavi će se tražiti kardinal sposoban da bude referentna tačka za mnoge", dodao je Roberto Regoli, italijanski historičar s papinskog univerziteta Gregoriana.

No, stručnjaci se slažu da će sposobnost kandidata da ujedini Crkvu u sve razjedinjenijem geopolitičkom kontekstu možda biti odlučujući faktor.

"Novi papa će morati redizajnirati Crkvu u svijetu koji gori", kazao je ove sedmice Alberto Melloni, italijanski profesor kršćanske historije, za list Corriere di Bologna.

Appleby se složio.

"Teško je zamisliti da idući papa može ignorirati nemir i izazove u svijetu. Kardinali će razmišljati o tome da je svijet u krizi. Ko će se među nama pokazati kao netko s odgovarajućom karizmom i talentom da vodi Crkvu u ovom trenutku? To će se zapitati", zaključio je.

(Vijesti.ba / HINA)