Naučnici otkrili: Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

Aluminijska limenka za piće izrađena nakon 1989. i novčić iz 1934. pronađeni ugrađeni u stijenu na obali Cumbrije među predmetima su koji su pomogli naučnicima da shvate koliko se brzo proces odvija.

Istraživači su dokumentirali novi "brzi antropoklastični ciklus stijena", koji oponaša prirodne cikluse stijena, ali uključuje ljudski materijal tokom ubrzanih vremenskih skala.

Upozoravaju da bi brzi i neplanirani razvoj stijena oko odlagališta industrijskog otpada mogao imati negativan utjecaj na bioraznolikost i ekosisteme, kao i na planiranje zemljišta i upravljanje obalom.

Njihovi nalazi proizašli su iz analize dvokilometarskog pojasa odlagališta troske u Derwent Howeu u Zapadnoj Cumbriji, gdje su se tokom 19. i 20. stoljeća nalazile ljevaonice željeza i čelika.

Naslage troske formirale su litice otpadnog materijala koje erodiraju obalni valovi i plime, a tim je proveo detaljnu analizu nakon što je primijetio intrigantne nepravilne formacije u liticama.

Amanda Owen sa Škole geografskih nauka Univerziteta u Glasgowu i jedna od autorica studije, rekla je:

"Nekoliko stotina godina shvatamo ciklus stijena kao prirodni proces koji traje hiljade do milione godina."

"Ovdje smo otkrili da se ovi materijali koje je stvorio čovjek uključuju u prirodne sisteme i postaju litificirani - pretvaraju se u stijenu - tokom razdoblja koje se mjeri decenijama", dodala je.

Laboratorijski testovi pomogli su istraživačima da utvrde da materijali od troske u Derwent Howeu sadrže naslage kalcija, željeza, magnezija i mangana.

Ti elementi su hemijski vrlo reaktivni, što je ključno za ubrzani proces stvaranja stijena.

Kada trosku erodira more, izlaže materijal morskoj vodi i zraku, koji stupaju u interakciju s reaktivnim elementima troske stvarajući prirodne cemente, uključujući kalcit, goetit i brucit, prenosi.

Ovi cementi su isti materijali koji vežu prirodne sedimentne stijene, ali hemijske reakcije uzrokuju da se proces odvija mnogo brže nego što se pretpostavljalo da se događa sa sličnim materijalom u prirodnom ciklusu stijena.

Naučnici su pronašli moderne materijale zarobljene u nekim uzorcima, što im je pomoglo da utvrde koliko se brzo proces odvija.

John MacDonald, koautor istraživanja, rekao je: "Pronašli smo i novčić kralja Georgea V iz 1934. i aluminijsku limenku s dizajnom za koji smo shvatili da nije mogao biti proizveden prije 1989. ugrađenu u materijal."

"To nam daje maksimalni vremenski okvir od 35 godina za ovu formaciju stijena, što je unutar jednog ljudskog života", dodao je.

Naučnici su upozorili da bi proces mogao imati utjecaj na ekosisteme i rekli su da su potrebna dodatna istraživanja.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Geology.

(Vijesti.ba / HINA)