Zajimović: Vakufi nisu puki objekti i zemljišta, nego ideja trajnog dobra

Program manifestacije obogaćen je svečanim otvaranjem tri značajna objekta za Islamsku zajednicu u BiH, društvo, ali i kulturu i historiju naše države.

Zajimović je najavio da će 26. aprila bh. građanima, nakon 125 godina, biti vraćena u službu Opijačeva tekija u Mostaru, jedan od najstarijih objekata osmanske arhitekture na tlu BiH.

- Na radost vjernika, isti dan u popodnevnim satima bit će otvorena Hadži Balina džamija u Mostaru, koja predstavlja jedan od simbola i ishodišta bosansko-muslimanskog, mostarskog, bošnjačkog identiteta. Nekoliko dana kasnije, 5. maja, u Tuzli će biti otvorena i Behram-begova džamija - kazao je Zajimović u intervjuu za Fenu.

Govoreći o značaju manifestacije koja traje već 15 godina, Zajimović je rekao da je ona dinamičan, višedimenzionalan i strateški osmišljen događaj koji iz godine u godinu sve snažnije pozicionira vakufe kao važan društveni resurs.

- Manifestacija nudi konkretne projekte, okuplja stručnjake i investitore, podstiče osnivanje novih vakufa, promiče otvaranje novoobnovljenih objekata i izravno sudjeluje u oblikovanju društvenog prostora. Ima i izrazito važnu društveno-političku poruku – jasno i dostojanstveno podsjeća zakonodavnu i izvršnu vlast na moralnu i pravnu obavezu donošenja zakona o restituciji, kako bi se ispravile historijske nepravde učinjene prema vakufskoj imovini – naglasio je Zajimović.

Vakufi, podvlači on, nisu puki objekti ili zemljišta već "ideja trajnog dobra".

– Vakufi nisu mrtva materija, nego prostor gdje se naše vrijednosti pretaču u konkretne koristi za ljude – za djecu koja dobijaju stipendiju, za porodice koje dobijaju krov nad glavom, za bolesnike kojima se osigurava prijeko potreban medicinski aparat, za povratnike koji dobijaju priliku za posao, za studente koji dobijaju smještaj, za učenike koji uče u vakufskim školama, za vjernike koji se mole u obnovljenim džamijama. I zato ih ne smijemo promatrati kao stvar prošlosti, nego kao alat budućnosti. Onima koji već razumiju vrijednost vakufa poručujem da ostanu uz vakufe. Ne tražimo da svi urade sve, ali ako svako uradi koliko može – to je dovoljno da se plamen ne ugasi – naglasio je Zajimović.

Dodao je kako su vakufi naša zajednička priča, njih ne grade samo cigle i beton, već ideali i vrijednosti.

- Ako u njih ugradimo i svoju svijest, plemenitost i spremnost da radimo za nešto što možda neće odmah donijeti ličnu korist, ali će ostati kao temelj društva – onda smo ispunili svoju obavezu prema onima prije nas i onima koji dolaze poslije – kazao je Zajimović.

Podcrtava da su vakufski projekti u proteklim decenijama direktno uticali na poboljšanje kvaliteta života u BiH, ne samo za muslimane nego i za sve građane.

– Bez ovih projekata mnogi aspekti vjerskog, obrazovnog, ekonomskog i humanitarnog razvoja danas ne bi bili na ovoj razini. Vakufi su se još jednom pokazali ne samo kao čuvari vjere i tradicije, već i kao pokretači napretka, solidarnosti i općeg društvenog prosperiteta – istakao je Zajimović.

Navodi da, zahvaljujući podršci Rijaseta IZ u BiH, donatora i građana, danas stotine objekata čija je obnova koštala nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka, krase brojne gradove u BiH te ih kao takve i ekonomski jačaju.

– Vakufi danas nisu samo duhovne ustanove, oni su ozbiljni ekonomski resursi i instrumenti održivog razvoja. Da bi se ti resursi optimalno iskoristili, nužno je dodatno unaprijediti institucionalnu infrastrukturu za upravljanje vakufima koja bi dodatno povećala njihov domet, kvalitet i održivost. Dodatna institucionalna podrška bila bi dragocjena i u segmentu međunarodne saradnje – smatra Zajimović.

Iako je velik broj projekata realiziran zahvaljujući individualnim kontaktima i dugogodišnjoj izgradnji odnosa s donatorima, dodao je, sistemski pristup lobiranju i međunarodnim odnosima mogao bi značajno povećati obim podrške.

Ističe kako je do sada mnogo urađeno te da na postignute rezultate Islamska zajednica može biti ponosna.

– Zahvalni smo svim strukturama koje su nas podržavale, ali znamo da postoji prostor za još snažniju, strateški usmjerenu podršku. Takva bi podrška omogućila da puni potencijal vakufa dođe do izražaja, ne samo kao vjerskih ustanova, već i kao instrumenata društvenog, ekonomskog i obrazovnog razvoja. Naša motivacija da nastavimo više, bolje, nikada nije posustajala. Ona je proizašla iz dubokog uvjerenja da su vakufi stub razvoja i trajno dobročinstvo, ali i iz osjećaja odgovornosti prema društvu, historiji i budućim generacijama – navodi Zajimović.

Prema njegovim riječima, vakufi su dio identiteta, duhovne i kulturne baštine muslimana u Bosni i Hercegovini.

– Njihovo očuvanje i razvoj ne predstavlja samo administrativni zadatak, to je historijska obaveza. Svaka obnovljena džamija, svaki izgrađeni centar, obrazovni ili humanitarni projekt znači očuvanje našeg identiteta i stvaranje temelja za generacije koje dolaze. Samosvijest o toj odgovornosti bila je snažan poticaj u trenucima kada je bilo najteže. Vidljivi rezultati dodatno su nas motivisali. Obnovljene Aladža džamija, Arnaudija i Sinan-begova džamija ponovo su postale duhovna i kulturna središta. Ovi, ali i svaki drugi uspješno realiziran projekt bio je potvrda da vrijedi nastaviti bez obzira na izazove – poručio je direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović u intervjuu za Fenu.

U okviru ovogodišnje manifestacije, koja će trajati do 7. maja, bit će održan regionalni forum o vakufima, panel diskusija "Alija Izetbegović – vakif i dobrotvor", na kojoj će panelisti govoriti o Aliji Izetbegoviću kao čovjeku koji je svojim vakufom posvjedočio vjeru u obrazovanje i budućnost.

(Vijesti.ba / FENA)