Prof. dr. Azra Husić: Masna jetra je vodeći razlog za transplantaciju

Poručuje to u novom izdanju Vijesti.ba Podcasta prof. dr. Azra Husić, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterohepatologije.

Razgovarali smo dan uoči promocije njenih novih knjiga – jedne posvećene bolestima jetre, a druge funkcionalnim poremećajima probavnog trakta. Promocija će biti održana sutra u Hotelu Europa u Sarajevu u 19 sati, a osim stručnjaka iz oblasti medicine, pozvani su i studenti, saradnici i svi oni koji prepoznaju važnost stručnog i praktičnog znanja u medicini.

„Svaki pasus ovih knjiga temelji se na mom iskustvu i trenucima provedenim uz pacijente – jer medicina nije samo nauka, već i životna svakodnevica“, ističe profesorica Husić, čija je strast prema hepatologiji prisutna još od doktorske disertacije.

U razgovoru dijeli i konkretne savjete za prevenciju bolesti jetre, te naglašava da je najvažnije da se krećemo, da smanjimo sjedenje kao način života i biramo hranu koja ne opterećuje jetru.

“Ono što je za jetru važno je, pored redukcije tjelesne težine, aktivna tjelovježba na način da se sjedilački način života svede na minimum. Pacijentima koji već imaju sindrom masne jetre, preporučuje se ciljana fizička aktivnost, tačnije rad sa bučicama, tegovima na nivou sobnog fitnessa što pomaže da se otopi visceralna masnoća koja se nalazi na trbušnoj maramici i do koje nije jednostavno doći”, pojašnjava.

Prof. dr. Azra Husić pojašnjava i zašto je zdrav probavni sistem temelj kvalitetnog života i zašto se može reći da ukoliko nemamo zdravu probavu – nemamo ni zdrav organizam.

“Gornji dio probavne cijevi hranu priprema, jetra – ta naša centralna laboratorija – sve obrađuje, a crijeva preuzimaju i distribuiraju hranjive tvari po organizmu. Ako taj sistem ne funkcioniše kako treba, dolazi do pada imuniteta, slabije funkcionalnosti i lošijeg kvaliteta života.”, rekla je.

S posebnom pažnjom govori i o (pre)čestoj upotrebi antibiotika:

“Neću reći da ne postoje opravdani razlozi za antibiotike, ali kod nas su protokoli često duži i intenzivniji nego što bi trebalo. Širokospektralni antibiotici uništavaju crijevnu floru. Zapad, poput Danske, koristi ih daleko opreznije – najčešće samo peniciline. I to s razlogom”, pojasnila je te dodaje da vremenom razvijamo otpornost – rezistencu.

Jednom kad antibiotik prestane djelovati, prelazimo na sve jače i jače varijante. Prisjetila se Sumameda koji je nekada bio nezamjenjiv. Danas je priča drugačija.

Kad je riječ o zdravstvenom sistemu u BiH, profesorica ne okoliša:

“Imali smo sistem gdje ste na jednom mjestu mogli dobiti dijagnozu i terapiju. Danas nedostaje iskustvo. Imamo mlade i talentovane doktore – i to je sjajno – ali oni moraju imati od koga učiti”, naglasila je Husić.

Dodaje da mladi studenti danas vole izazove, te da je to najbolji način da usvajaju nova znanja.

“Volim raditi s mladima. Puni su ideja. Generacija danas uči kroz izazove. Čak sam izučavala razlike između naše generacije i generacije današnjih studenata, gdje sam saznala da ćete ih najbolje naučiti na način da im stalno stavljate izazove kako bi ih to privlačilo. A kompletna medicina je sama po sebi izazov”, zaključila je.

(Vijesti.ba)