Gratz uputio u proceduru nacrt Zakona o audiovizuelnim djelatnostima FBiH

Predloženi nacrt predviđa uspostavljanje Federalne fondacije za audiovizuelne djelatnosti, obavezu donošenja četverogodišnje strategije potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva koju donosi Vlada FBiH na prijedlog resornog ministarstva, zaštita domaće i strane filmske građe kroz Javnu ustanovu Kinoteka Bosne i Hercegovine, te provedbu strategije potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva od najmanje 1% od ukupnog iznosa budžeta za tekuću godinu.

Audiovizuelni sektor podrazumijeva kinematografiju (film i video), emitiranje (televizija) i videoigre, a u Bosni i Hercegovini uključuje više od 150 aktivnih i za te djelatnosti registriranih pravnih lica, s više od 4000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Procijenjena vrijednost ukupnog prometa proizvoda i usluga samo u bh. kinematografiji (film) iznosi oko 20 miliona KM godišnje. Svaka produkcija domaćeg dugometražnog igranog filma prosječnog budžeta (1-2 miliona KM) zapošljava najmanje stotinu ljudi na period od 1 do 5 mjeseci. U BiH se snimi od 1 do 3 takva filma godišnje, čime se zapošljava većina filmskih radnika u zemlji. Više filmova bi značilo i otvaranje više, za domaće prilike dobro plaćenih radnih mjesta, pogotovo u slučaju privlačenja većeg broja stranih produkcija.

Donošenjem ovog zakona osiguralo bi se ne samo pravilno i učinkovito funkcioniranje tržišta audiovizuelnih usluga na prostoru Federacije BiH, već istovremeno promicala kultura i kulturne raznolikosti Bosne i Hercegovine, uz zaštitu i očuvanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. Konačno, ovaj zakon bi predstavljao valjan osnov za stvaranje ambijenta u kojem bi bh. filmska industrija doživjela zaslužen procvat, kroz kreiranje novih radnih mjesta, novih tržišnih vrijednosti i pozitivnog predstavlja bh. filmske kulture i tradicije u regiji i svijetu.

Iako je postojalo više inicijativa za zakonsko uređivanje ove oblasti na nivou Federacije BiH, iste nisu urodile plodom. Tako nacrt zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu Aljoše Čampare iz 2021. godine, delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, nije bio prihvaćen od nadležnih kantonalnih ministarstava te je obilovao značajnim sadržajnim i tehničko-jezičkim manjkavostima. Posebno je kritizirano što tekst nije definirao status postojećih federalnih ustanova Fondacije za kinematografiju FBiH i Filmskog centra Sarajevo, odnosno Kinoteke BiH kao jedne od sedam državnih institucija od važnosti za kulturu u našoj zemlji.

„Imajući u vidu sve zakonske prepreke, katastrofalno stanje u kinematografiji u BiH ali i potrebe trajnog, sistemskog uređenja ove materije a posebno trajnog finansiranja razvoja filma i audiovizuelnih djelatnosti, smatram da je ovaj nacrt dobar osnov za otvaranje javne rasprave u cilju konačnog rješavanja ovog problema.“, rekao je Gratz o ovom zakonu.

(Vijesti.ba)