Trgovinskom ratu između SAD-a i Kine ne nazire se kraj: Zašto Peking ne odustaje?

U srijedu je Trump najavio tromjesečnu pauzu na sve "recipročne" tarife koje su stupile na snagu nekoliko sati ranije – s jednom iznimkom, čime se produbljuje konfrontacija koja prijeti razaranju trgovine između dvije najveće svjetske ekonomije, piše u analizi CNN-a.

Tempo te eskalacije bio je zapanjujući. Tokom jedne sedmice, Trumpove tarife na kineski uvoz skočile su s 54% na 104%, a zatim na 125% – brojke koje se nadovezuju na već postojeće carine uvedene prije njegovog drugog mandata. Kina je uzvratila istom mjerom, povećavši dodatne, odmazdne carine na sav američki uvoz na 84%.

Ova konfrontacija postavlja historijski prekid koji će uzrokovati bol za obje duboko isprepletene ekonomije – i dodati ogroman pritisak njihovom geopolitičkom rivalstvu.

„Ovo je vjerovatno najsnažniji pokazatelj koji smo do sada vidjeli da vodi ka teškom razdvajanju,“ rekao je Nick Marro, glavni ekonomist za Aziju u Economist Intelligence Unit-u, misleći na scenarij u kojem dvije ekonomije gotovo da nemaju međusobne trgovine ni investicija.

„Zaista je teško prenaglasiti šokove koje će ovo izazvati, ne samo na kinesku ekonomiju, već i na cijeli globalni trgovinski sistem,“ kao i na SAD, dodao je.

Trump je svoju odluku da Kini ne pruži isti ustupak kao drugim zemljama povezao s brzom kineskom odmazdom, rekavši novinarima u srijedu: „Kina želi postići dogovor, samo ne zna kako to tačno učiniti.“

Ali pogled iz Pekinga izgleda dramatično drugačije.

Kineski lider Xi Jinping, najmoćniji kineski lider u posljednjih nekoliko decenija, ne vidi mogućnost da njegova zemlja jednostavno popusti onome što naziva američkim „jednostranim maltretiranjem.“ I igra na kartu javnosti. Kina je javno raspirivala snažni nacionalizam oko svoje odmazde – dio strategije koju tiho priprema više od četiri godine, još otkako je Trump prvi put bio na vlasti.

Iako Kina već dugo tvrdi da želi razgovarati, Trumpova brza eskalacija izgleda da je za Peking potvrda da SAD ne želi dijalog. A prema Xi-jevom proračunu, Kina je spremna ne samo uzvratiti, već iskoristiti Trumpov trgovinski haos kako bi ojačala vlastitu poziciju.

„Xi je već dugo vrlo jasan da očekuje da će Kina ući u period produžene borbe sa SAD-om i njegovim saveznicima, da se Kina mora pripremiti za to – i oni su to uradili prilično temeljito,“ rekao je Jacob Gunter, vodeći analitičar ekonomije u berlinskom think tanku MERICS.

„Xi Jinping je prihvatio da je bačena rukavica – i spremni su na borbu.“

Rat iscrpljivanja

Da li bi Trump obustavio svoje tzv. odmazdne tarife protiv Kine zajedno s drugim zemljama da Peking nije tako brzo uzvratio ostaje otvoreno pitanje. Kanada je također uzvratila, ali je uključena u pauzu, koja ipak ne uklanja univerzalnu tarifu od 10% uvedenu prošle sedmice.

Bez obzira na to, Trump, kojeg je Bijela kuća početkom sedmice opisala kao da ima „čeličnu kičmu“, i Xi sada izgledaju kao da su zaključani u rat iscrpljivanja koji bi mogao uzdrmati neuravnoteženi, ali duboko integrirani trgovinski odnos vrijedan otprilike pola triliona dolara.

Decenijama je Kina bila svjetska proizvodna baza, gdje sve sofisticiranije i automatizirane proizvodne trake proizvode sve – od kućnih potrepština i obuće do elektronike, građevinskog materijala, uređaja i solarnih panela.

Ti proizvodi zadovoljavali su potražnju američkih i globalnih potrošača za pristupačnom robom, ali su istovremeno izazvali ogroman trgovinski deficit – i osjećaj kod nekih Amerikanaca, uključujući Trumpa, da je globalizacija oduzela SAD-u proizvodnju i radna mjesta.

Trumpovo povećanje tarifa na više od 125% moglo bi prepoloviti kineski izvoz u SAD u narednim godinama, prema nekim procjenama.

Mnoge kineske robe neće se moći brzo zamijeniti – što će podići cijene za američke potrošače, vjerovatno na više godina, dok ne niknu nove fabrike. To bi, prema analitičarima JP Morgana, moglo Americi donijeti dodatne troškove od oko 860 milijardi dolara prije nego što dođe do zamjena.

U Kini će veliki broj dobavljača vjerovatno izgubiti i one male marže koje su do sada imali, a očekuje se novi val premještanja proizvodnje u druge zemlje.

Obim tarifa mogao bi dovesti do „miliona ljudi koji ostaju bez posla“ i „talasa bankrota“ širom Kine, rekao je Victor Shih, direktor Centra za kineske studije 21. stoljeća na Univerzitetu Kalifornija u San Diegu. U međuvremenu, američki izvoz u Kinu bi „mogao pasti gotovo na nulu,“ dodao je.

„Ali Kina to može izdržati mnogo bolje nego što američki političari mogu,“ rekao je.

To je dijelom zato što kineski lideri ne trpe brz pritisak birača ili javnog mnijenja.

„Tokom Covida zatvorili su cijelu ekonomiju – izazvali su nezaposlenost i patnju – bez problema.“

Peking vjeruje da može izdržati

„U odgovoru na američke tarife, spremni smo i imamo strategije. Već osam godina vodimo trgovinski rat sa SAD-om, i nakupili smo bogato iskustvo u tim borbama,“ navodi se u komentaru na naslovnoj strani glasila Komunističke partije Narodni dnevnik u ponedjeljak.

Komentar navodi da bi Peking mogao poduzeti „izvanredne napore“ za jačanje domaće potrošnje, koja je i dalje slaba, i uvesti druge mjere za podršku ekonomiji. „Planovi za odgovor su dobro pripremljeni i obimni,“ piše dalje.

A suočeni s neizvjesnošću oko daljnje eskalacije, ton iz Pekinga ostaje smiren.

„Krajnji ishod ovisi o tome ko može izdržati duže u ovom ‘ekonomskom ratu iscrpljivanja’,“ napisala je ekonomistica Cai Tongjuan sa Univerziteta Renmin u kineskom državnom mediju početkom ove sedmice. „A Kina očigledno ima veću prednost u pogledu strateške izdržljivosti.“

Spremni na ovaj dan

Peking je posljednjih sedmica razgovarao i s državama Evrope i jugoistočne Azije kako bi proširio trgovinsku saradnju – i pretekao SAD zadobijajući podršku američkih saveznika frustriranih trgovinskim ratom koji stalno zapinje.

Ali na trgovinske sukobe sa SAD-om Kina se priprema još od Trumpovog prvog mandata i njegove kampanje protiv kineskog tehnološkog giganta Huaweija – što je bio alarm za Peking da bi njihov ekonomski uspon mogao biti zaustavljen ako se ne pripreme.

„Kineska vlada se na ovaj dan priprema već šest godina – znali su da je ovo moguće,“ rekao je Shih iz Kalifornije, dodajući da je Peking podržavao zemlje u diverzifikaciji lanaca snabdijevanja i pokušavao riješiti neke domaće ekonomske izazove.

Danas je Kina, kažu stručnjaci, znatno bolje pozicionirana za suočavanje s trgovinskim sukobima. U poređenju s 2018., proširila je trgovinske odnose s ostatkom svijeta, smanjujući udio SAD-a u svom izvozu s oko jedne petine na manje od 15%.

Njeni proizvođači su također otvorili brojne pogone u trećim zemljama poput Vijetnama i Kambodže, dijelom kako bi izbjegli visoke američke carine.

Kina je također izgradila vlastite lance snabdijevanja za rijetke metale i druge ključne resurse, unaprijedila proizvodnu tehnologiju pomoću AI-a i humanoidnih robota i povećala kapacitete u naprednim tehnologijama, uključujući poluprovodnike. Od prošle godine, vlasti su također radile na rješavanju slabije domaće potrošnje i visokih dugova lokalnih vlasti.

„Kineske slabosti su značajne, ali u kontekstu totalnog sukoba, one su upravljive. SAD neće moći sam dovesti kinesku ekonomiju do ruba kolapsa,“ rekao je Scott Kennedy, viši savjetnik Centra za strateške i međunarodne studije u SAD-u.

„Koliko god Washington to ne želio priznati – kada Kina kaže da se ekonomski ne može zaustaviti – imaju pravo.“

(Vijesti.ba)