Sastanak pod nazivom „Korištenje sigurne, inkluzivne i pouzdane umjetne inteligencije (AI) za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti“ organizovale su Grčka, Francuska i Republika Koreja, uz podršku Armenije, Italije i Kraljevine Nizozemske, kako bi se razmotrili ključni izazovi i politički odgovori na brzi tehnološki napredak.
Ovaj sastanku nastavak je ranijih rasprava Vijeća sigurnosti UN-a o uticaju AI, uključujući sastanak iz jula 2023. godine o rizicima po mirovne operacije UN-a i decembarsku sjednicu 2024. posvećenu vojnoj primjeni ove tehnologije. Cilj ovog skupa bio je istražiti kako Ujedinjeni narodi, posebno Vijeća sigurnosti, mogu doprinijeti globalnim naporima u regulaciji AI – kroz prevenciju zloupotrebe, jačanje vladavine prava i podršku održivom razvoju. Tokom diskusije, članice Vijeća sigurnosti UN-a razmatrali su najnovije međunarodne korake u upravljanju AI, uključujući: Bletchley deklaraciju (novembar 2023) i Seulsku deklaraciju(maj 2024), koje naglašavaju sigurnost i inkluzivnost AI. Parišku deklaraciju o kontroli nad oružanim sistemima sa AI (februar 2025), koju je podržalo 27 zemalja, kao i rezoluciju Generalne skupštine UN-a 79/239, koja potvrđuje primjenjivost međunarodnog prava na razvoj i upotrebu AI.
U svom nastupu, ambasador Lagumdžija istaknuo je da AI predstavlja „dvosjekli mač“ – moćan alat za napredak, ali i potencijalni izvor destabilizacije ako ostane neregulisan.
„Kao što je svijet nakon Drugog svjetskog rata stvorio IAEA kako bi spriječio nuklearnu katastrofu, tako sada moramo uspostaviti sličan mehanizam, IAIA – za umjetnu inteligenciju.“
Naglasio je da BiH podržava stvaranje specijalizirane međunarodne organizacije za AI, koja bi osigurala poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, spriječila trku u naoružanju i kibernetske napade zasnovane na AI, te omogućila transparentnost u razvoju algoritama kako bi se izbjegle pristrasnosti i diskriminacija.
Učesnici su ukazali na potrebu za jačanjem kapaciteta zemalja u razvoju kako ne bi ostale izaostale u digitalnoj tranziciji. Kao ključni prioriteti za dalje djelovanje istaknuti su jačanje saradnje između država, kompanija i civilnog društva u kreiranju etičkih standarda, podrška mirovnim misijama UN-a kroz primjenu AI u nadzoru, detekciji mina i borbi protiv dezinformacija te punu saradnju sa UN-om u priprema izvještaja generalnog sekretara UN-a o implikacijama AI, očekivanog tokom 2025. godine.
Završavajući svoje izlaganje, ambasador Lagumdžija pozvao je na hitne multilateralne napore:
“Iskoristimo ovu priliku da uspostavimo upravljački okvir koji će zaštititi našu zajedničku budućnost, istovremeno omogućavajući umjetnoj inteligenciji da doprinosi miru, sigurnosti i održivom razvoju.
Sada je vrijeme da djelujemo. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati da umjetna inteligencija ostane snaga dobra.“
Sastanak je potvrdio sve veću zabrinutost međunarodne zajednice oko rizika AI, ali i želju da se iskoristi njen potencijal za mir, održivi razvoj i zaštitu ljudskog dostojanstva.
(Vijesti.ba)