Precizirao je da BiH na tržište SAD-a izvozi robe u vrijednosti 250 miliona KM, od čega su dvije trećine vezane za namjensku industriju, elektro i metalsku industriju te namještaj.
Vuković je naveo da svako uvođenje carina poskupljuje repromaterijal i usporava privredu što dovodi do recesije. Istakao je da se to prvenstveno održava na sektor građevinarstva i nekretnina koji enormno poskupljuje, a ljudi se odriču onoga što je najskuplje i ne žele da ulaze u takve vrste rizika.
BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić potvrdio je u izjavi Feni da se trenutno analizira novonasta situacija u kontekstu namjenske industrije i uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država te da se traže moguća rješenja.
- U komunikaciji smo sa direktorima firmi namjenske industrije koje bi mogle biti na udaru, i trenutno procjenjujemo moguće efekte odluke – istakao je Lakić.
Uvođenje novih carina od strane Sjedinjenih Američkih Država početkom aprila moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine, upozorio je ministar finansija dr. Afan Kalamujić, član političkog pokreta Za nove generacije.
Iako BiH nije među najvećim izvoznicima u SAD, indirektni uticaji novih tarifa, koje dostižu i do 35%, mogli bi se osjetiti širom bh. privrede – od proizvodnih pogona do krajnjih potrošača.
“Naizgled daleka trgovinska mjera, u stvarnosti može postati dubok udar na našu industriju. Direktni gubici se procjenjuju na oko 60 miliona KM godišnje, ali mnogo veći rizik leži u indirektnim posljedicama koje bi mogle dostići i 200 miliona KM,” istakao je ministar Kalamujić.
(Vijesti.ba)