Carine na čelik i aluminij, također od 25 posto, još su ranije stupile na snagu.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković za RTS je komentirao da je carina od 37 posto prilično visoka brojka, posebno u poređenju s nekim zemljama u regiji.
"Mi nemamo neki pretjerano veliki obim izvoza na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država, ali ono što nas najviše pogađa upravo su industrije aluminija, odnosno čelika, iz razloga što mogu značajno uticati na dodatno otežavanje izvoza“, rekao je Mijušković.
Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do smanjenja izvoza, može se očekivati pad BDP-a.
Ekonomski stručnjaci napominju kako će i automobilska i namjenska industrija, kao dvije vodeće industrijske grane na području Šumadije pretrpiti određene posljedice. Na državi je, kažu, da pronađe izvoznu strategiju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump je intenzivirajući trgovinski rat koji je počeo nakon povratka u Bijelu kuću uveo carinu od najmanje 10 posto za gotovo sve zemlje svijeta, a na uvoz iz EU-a carine od 20 posto.
Posebno visoke carine je uveo azijskim zemljama, s izuzetkom Singapura (10 posto). Kini će ukupna carina na uvoz biti čak 54 posto.
(Vijesti.ba / FENA)