Iz MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona ističu kako je najčešći oblik cyber nasilja taj da osumnjičeni dolaze do fotografija koje je oštećena objavila na profilu određene društvene mreže, te potom tim fotografijama upotrebom nekog alata dodaju uvredljivi, ponižavajući, a nerijetko i eksplicitan naglasak.
- Potom se takve fotografije objavljuju na lažno kreiranim profilu društvene mreže, a sve u svrhu omalovažavanje i javnog sramoćenja oštećene osobe u vršnjačkim krugovima i slično - objasnila je za Fenu viša inspektorica pri MUP-u HNK Ilijana Miloš.
Opasnost od predatora
Navodi kako im se sve češće prijavljuju događaji gdje su malodobne osobe žrtve predatora putem društvenih mreža, pri čemu predatori koriste resurse dostupnih društvenih mreža kako bi brzo i lako kreirali profile u svrhu vrebanja maloljetnih osoba, a što često rezultira iskorištavanjem djeteta ili maloljetnika u seksualne svrhe.
Zaštita tih osoba, napominje viša inspektorica, pada na roditelje, djelatnike škola i staratelje...
Stoga preporučuje povećati nadzor nad korištenjem društvenih mreža, kao i pojačan nadzor nad upozoravajućim ponašanjima maloljetnih osoba.
Po njezinim riječima, u protekloj godini registrirano je šest prijava koja su se odnosila kazneno djelo iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, a u kojima su oštećene osobe bile djevojčice do 18 godina.
Kaznena odgovornost
Podsjetimo da u KZ F BiH postoji samo kazneno djelo neovlašteno snimanje slike, koje zahtjeva ispunjenje dva uslova, da je snimka učinjena bez pristanka osobe koja se snima i da je učinjena u njezinim prostorijama, dok u KZ Republike Srpske postoji kazneno djelo zloupotrebe fotografija i video-zapisa spolno eksplicitnog sadržaja, koje štiti žrtve od prosljeđivanja tih fotografija i javne objave.
Trajne psihičke, ali i fizičke posljedice kod većine žrtava
Dr. sc. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije ističe kako za žrtve online zlostavljanja svijet kasnije predstavlja neprijateljsko okruženje.
- U takvim slučajevima osobe se osjećaju obezvrijeđeno, ismijano, nemoćno, uplašeno i razočarano. Čini im se kao da nema izlaza i žive u stalnom strahu - upozorava dr. sc Marko Romić.
Za takve osobe, napominje, najvažnije je da dobiju podršku najbližih koji će ih ohrabriti da potraže potražiti stručnu pomoć jer za ovakve situacije ne postoji neko "instant" rješenje.
Informativni portal Nije ok! - šta tinejdžeri trebaju znati o cyber nasilju
Razina svijesti o cyber sigurnosti definitivno bi trebala biti veća pa je na tom tragu bh. It kompanija "Klika" u martu pokrenula informativni portal Nije OK! na kojem su naputci s ciljem identifikacije oblika cyber nasilja, prevencije i minimiziranja štete,
- Portal je dostupan na linku, a primarno je namijenjen djevojčicama od 13 do 17 godina koje u ovom periodu aktivno grade svoj online identitet kroz komunikaciju, iako je sadržaj koristan i za dječake, ali i roditelje i nastavnike – kazala je Ilma Spahović, marketing menager spomenute kompanije.
Informacije o ovom site-u uputili su školama i pozvali ih da podijele s učenicima.
Međunarodna osnovna škola - zabrana mobitela u školama
Ovu hvale vrijednu pro bono inicijativu pozdravili su iz Međunarodne osnovne škole Mostar u kojoj je učenicima zabranjeno donošenje mobitela.
- Kako već znamo da se cyber nasilje najčešće događa na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje ili putem igranje igrica na mobilnim telefonima, u školi ih potičemo da slobodno vrijeme koriste za međusobno druženje ili neke društvene igre. Za komunikaciju s roditeljima učenicima je uvijek dostupan školski telefon – istaknula je direktorica Međunarodne osnovne škole Aida Ćosić.
Dodaje kako su ranije proveli anketu o Cyberbullingu u školi s roditeljima te na osnovu nje realizirali radionicu sa stručnjacima iz IT sektora s ciljem informiranja o opasnostima koje prijete djeci prilikom korištenja društvenih mreža te kako ih zaštititi.
(Vijesti.ba / FENA)