Udruženje poslodavaca: Nema poduzetnika koji može izdržati ovakav rast minimalne plaće

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je kako je porezno rasterećenje rada ključna pretpostavka za stvaranje boljeg poduzetničkog okruženja te da je upravo Osijek primjer kako se rasterećenjem poreza na dohodak može stvoriti kvalitetno i poticajno poduzetničko okruženje.

HUP se zalaže i za daljnje smanjenje toga poreznog opterećenja, fleksibilnije radno zakonodavstvo te prilagodbu obrazovnog sistema, koji mora biti u službi tržišta rada, a ne biti sam sebi svrha.

Weber ističe kako je među ciljevima HUP-a i redefiniranje modela utvrđivanja minimalne plaće, jer je Hrvatska od 2019. do 2025. povećala minimalnu plaću za 92 posto.

"Nema toga poduzetnika koji može izdržati takav snažan i agresivan rast minimalne plaće i to im predstavlja ozbiljan teret. U HUP-u posebno upozoravamo kako je takav agresivan rast minimalne plaće znatno iznad stope produktivnosti i puno snažniji od svih ostalih članica EU, što ne samo potiče inflaciju u Hrvatskoj, već pogađa i cjenovnu konkurentnost", ocijenila je Weber.

"Druge države imaju prosječno 15 dana bolovanja na teret poslodavca"

Najavila je kako će jedan od problema s kojima ćemo se ubuduće suočavati biti sistem bolovanja u Hrvatskoj, što lično pogađa male i srednje poduzetnike, jer trenutačno Hrvatska na teret poslodavaca ima 42 dana bolovanja radnika, što poslodavcima predstavlja značajan finansijski teret.

"Ako se usporedimo s državama poput Poljske, Slovenije, Češke i Mađarske vidimo da oni imaju prosječno 15 dana bolovanja na teret poslodavca. Zalažemo se stoga za smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca i bolju kontrolu lažnih bolovanja", poručila je Weber.

Kao jedno od ključnih pitanja za HUP navela je i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer pad poljoprivredne proizvodnje u svim segmentima, od stočarstva, ratarstva, proizvodnje voća i povrća, pokazuje da nešto ne radimo dobro.
"Zalažemo se za značajne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji bi se temeljio na proizvodnji, a ne površini", kazala je Weber.

"Apelujemo na gradonačelnike velikih gradova"

Dopredsjednik HUP-a malih i srednjih poduzetnika Petar Šimić ističe kako je ovo četvrti radni ručak s gradonačelnicima najvećih gradova u Hrvatskoj te da ovom inicijativom žele omogućiti neposrednu komunikaciju regionalnih poduzetnika s njihovim gradonačelnicima.

"Drugi razlog je taj što porez na dohodak više ne određuje središnja vlast, nego svaka općina i grad zasebno, pa apeliramo na gradonačelnike velikih gradova, da što više smanje opterećenje rada", dodao je Šimić.

Ističe kako Osijek ima najmanji porez na dohodak, od 20 posto, a kada se ukidao prirez Osijek nije povećavao porez, kao što su to napravila ostala tri najveća grada.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić ponovio je kako je Osijek jedini od četiri najveća hrvatska grada koji ukidanje prireza nije nadomjestio povećanjem poreza na dohodak, čime su građanima osigurali veće plaće.

Napominje kako, u odnosu na 2021. godinu kada je postao gradonačelnik, u gradu ima 4214 zaposlenih više, a nezaposlenost je istovremeno pala za više od 30 posto.

"Malim i srednjim poduzetnicima smo u ove četiri godine dodijelili podrške od 3.2 miliona eura, omogućili smo više od milion eura olakšica onima koji su kupovali zemljište u našim privrednim zonama, a ukinuli smo i komunalni doprinos za gradnju objekata privredne namjene", naveo je Radić, prenosi Index.hr.

(Vijesti.ba)