Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe predstavio je u srijedu u Strasbourgu izvješće o stranom uplitanju u izborne procese na lokalnoj i regionalnoj razini, upozoravajući na sve češće pokušaje destabilizacije demokratskih institucija, a među zemljama koje su posebno pogođene ovim problemom navedene su BiH, Ukrajina, Moldavija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
BiH posebno je istaknuta u Izvješću zbog problema s nepravilnostima u biračkim popisima, utjecaja stranih aktera kroz financiranje političkih subjekata, te pokušaja kibernetičkih napada na izborne sustave, a posebno se navodi otkriće lažne web stranice Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH tijekom lokalnih izbora 2024. godine, koja je brzo uklonjena.
Izvjestitelj Stewart Dickson (ILDG) iz Ujedinjenog Kraljevstva u razgovoru za Fenu kazao je kako je pojava lažne internetske stranice SIP-a izazvala ozbiljnu zabrinutost, te da se problem pojavljuje na više razina.
- Prvo, sam čin stvaranja lažne stranice zabrinjavajući je jer pokazuje ranjivost institucija koje nisu uspjele zaštititi svoj sustav od takvih napada. Drugo, ovakvi incidenti narušavaju povjerenje birača u izborne institucije što može dovesti do nezainteresiranosti građana da se registriraju na biračke popise zbog straha od zloupotrebe osobnih podataka, primjerice za financijske prijevare ili krađu identiteta. Dakle, kada se ovakve situacije dogode, to predstavlja iznimno ozbiljan problem - istaknuo je Dickson.
Dodao je kako strano uplitanje u izbore ipak nije problem samo Bosne i Hercegovine, nego svih 46 zemalja članica Vijeća Europe.
- Promatračke misije i kontakti s lokalnim predstavnicima pokazuju zabrinutost da doista postoji određena razina stranog utjecaja. U većini europskih država osjeća se da to uplitanje dolazi iz Rusije, a postoje jasni dokazi o ruskom utjecaju u zemljama poput Gruzije - kazao je Dickson.
Izvješće identificira tri glavna oblika stranog uplitanja, uključujući manipulaciju informacijama, nezakonito financiranje političkih subjekata i kibernetičke napade.
- Financijski utjecaj usmjeren je na političke stranke i kandidate, ali i izravno na birače, osobito u zemljama s nižim životnim standardom. Primjeri uključuju novčane naknade, osiguranje prijevoza na birališta ili čak davanje mobilnih telefona biračima, uz zahtjev da fotografiraju svoj glasački listić kao dokaz glasanja za određenog kandidata. Nakon glasanja, telefoni im se oduzimaju. Osim toga, značajan je i elektronički utjecaj putem društvenih mreža, gdje strani akteri koriste dezinformacije za poticanje podrške određenim političkim strankama ili kandidatima. Neki od tih napada dolaze iz "bot farmi" izvan države, a postoje dokazi da se takve operacije odvijaju u Rusiji i Kini - naglasio je Dickson.
Među ključnim preporukama navedenim u Izvješću ističe se potreba za jačanjem kapaciteta izbornih tijela, uspostavom strožih pravila o financiranju kampanja, boljoj regulaciji društvenih mreža i povećanoj transparentnosti u vezi s inozemnim donacijama političkim akterima.
Također, poziva se na suradnju među državama članicama Vijeća Europe kako bi se suprotstavilo zajedničkim prijetnjama, te očuvao integritet lokalne i regionalne demokracije.
- Veća međunarodna suradnja ključna je za rješavanje ovog problema. Svi mi koji ističemo da se ovakve stvari ne bi smjele događati moramo biti saslušani, a građane treba stalno upozoravati na različite oblike stranog utjecaja. Što konkretno Bosna i Hercegovina može poduzeti? Prije svega, trebala bi primijeniti najbolje međunarodne prakse u jačanju sigurnosnih sustava, osobito u svjetlu incidenta s lažnom internetskom stranicom. Također, vlasti moraju neprestano pružati odgovarajuća jamstva biračima i široj javnosti da aktivno rade na zaštiti izbornog procesa. Kao i kod svih sličnih izazova, ključno je zadržati visoku razinu svijesti i budnosti među građanima - naveo je Dickson.
U izvješću je navedeno i to da je BiH suočena s problemima dezinformacijskih kampanja usmjerenih na etničke manjine, što dodatno produbljuje političke podjele i otežava izborne procese.
S obzirom na političku složenost zemlje, Dickson je istaknuo kako ne misli da je Bosna i Hercegovina podložnija stranom utjecaju u izborima nego neke druge europske države, javlja novinar Fene iz Strasbourga.
- Razumijem situaciju, bio sam u Bosni i Hercegovini više puta i imam niz izvjestiteljskih obveza vezanih uz tu zemlju. Razumijem i političke složenosti, činjenica je da u BiH postoje političke stranke i akteri koji pozdravljaju strano uplitanje, dok su drugi izrazito protiv toga, i to s pravom. To je zanimljiv politički miks, ali mislim da je ta pojava prisutna u svim državama članicama, a ne samo u Bosni i Hercegovini - kazao je Dickson.
Kongres poziva članice Vijeća Europe da kroz zajedničke inicijative jačaju mehanizme zaštite demokratskih procesa na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se spriječilo daljnje narušavanje izbornog integriteta i povjerenja građana.
Nakon rasprave i održanog glasovanja, usvojeni su Nacrt preporuke i Nacrt rezolucije.
(Vijesti.ba / Fena)