Parlament Armenije glasao za početak kandidature za pristupanje EU

Kavkaska država bez izlaza na more postaje sve bliža Zapadu, frustrirana zbog, kako navode, neuspjeha Moskve da je zaštiti od najvećeg neprijatelja Azerbejdžana.

Usvojen u konačnom čitanju sa 64 glasa za – svi od zastupnika vladajuće stranke Građanski ugovor – i sedam opozicijskih zastupnika koji su glasali protiv, prijedlog zakona poziva Armensku vladu da pokrene proces pristupanja EU-u.

U januaru je premijer Nikol Pašinjan podržao prijedlog zakona, ali je rekao da njegovo usvajanje “ne znači bukvalno da će se Armenija pridružiti EU-u, jer se to ne može učiniti kroz zakon ili odluku Vlade – odluka o tome može se donijeti samo na referendumu”.

Do sada nijedna od 27 država članica EU-a nije javno podržala ideju potencijalnog pristupanja Armenije Uniji. No, povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos rekla je u januaru da će Brisel “prihvatiti zahtjev za članstvo ako bude podnesen”.

Upozorenje Rusije

Zvanična Moskva je upozorila kako bi forsiranje Armenije prema članstvu u EU moglo imati visoku ekonomsku cijenu.

Prošle sedmice je sekretar Ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu ponovio upozorenje, rekavši kako bi Erevan mogao izgubiti bescarinsku trgovinu s Moskvom i suočiti se s potencijalnim porastom cijena ruskog prirodnog plina, dodajući da bi Rusija, također, mogla protjerati veliki broj armenskih radnika migranata.

Veze između Erevana i Moskve dramatično su pale nakon munjevite ofanzive Azerbejdžana 2023. koja je porazila separatiste koje je podržavala Armenija u azerbejdžanskoj regiji Nagorno-Karabah. Armenija je optužila Rusiju, koja je imala gotovo 2.000 vojnika stacioniranih u regiji, da nije učinila ništa kako bi spriječila borbe i kasniji progon više od 100.000 Armenaca iz regije.

Četiri dana nakon ofanzive Pašinjan je u televizijskom obraćanju rekao naciji da su trenutni sigurnosni savezi Erevana “neefikasni” i “nedovoljni”. U februaru 2024. zamrznuo je učešće Armenije u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti, koju predvodi Rusija, odbrambenoj grupi nekoliko bivših sovjetskih država sličnoj NATO-u.

Manevri s Amerikancima

Erevan se također pridružio Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), suprotno željama Moskve – potez koji znači da bi se od države očekivalo da će uhapsiti ruskog predsjednika Vladimira Putina ako posjeti Armeniju jer je ICC za njim izdao nalog za hapšenje.

Armenija je pokrenula pregovore o liberalizaciji viznog režima s EU-om u septembru 2024. i produbila svoje odbrambene veze s Francuskom. U julu 2024. održala je vojne vježbe s američkim trupama.

Moskva je reagirala s užasom na te poteze, optužujući Erevan da pokušava prekinuti veze. Rusija je prošle godine objavila da povlači svoje mirovne snage iz Karabaha i uklanja neke trupe i graničare iz te kavkaske države, prenosi Aljazeera.

(Vijesti.ba)