Banja Luka zatrpana otpadom, ugroženo javno zdravlje

Smeće se gomila od petka pored kontejnera, a ptice, mačke i psi razvlače otpad.

Činjenica je i da je preduzeće „DEP-OT“, regionalna deponija, u štrajku. Štrajk podrazumijeva skraćeno radno vrijeme, od 7 do 13 sati, a regionalna deponija inače radi 24 sati dnevno.

Sindikalna organizacija preduzeća „DEP-OT“ donijela je odluku o štrajku jer „komunalno preduzeće „Čistoća“ koje odvozi otpad, nije ispoštovalo dogovor postignut sa gradonačelnikom Banje Luke u vezi sa sudskim sporom i presudu oko zemljišta na kojem je deponija“.

Sudskom presudom firma „Čistoća“ dobila je zemljište na kojoj je regionalna deponija, nakon čega je to preduzeće zatražilo od „DEP-OT“ da napuste posjed do 22. februara. Osim toga, “DEP-OT”, po presudi, mora “Čistoći” da isplatiti oko dva miliona KM za zateznom kamatom na ime odštete.

- Na sastanku sa gradonačelnikom, na kojoj su bili i predstavnici “Čistoće”, dogovoreno je da se ne ide u izvršenje presude dok se ne postigne dogovor. Međutim, “Čistoća” to nije ispoštovala, krenuli su i izvršenje presude u finansijskom smislu i blokirali su nam dva miliona KM - rekao je za Fenu v.d. direktora “DEP-OT-a” Ratko Jokić.

On tvrdi da su radnici donijeli odluku o štrajku, ali da se kamioni sa otpadom primaju. Otpad se dovozi i iz drugih okolnih lokalnih zajednica koje nisu zatrpane smećem, za razliku od Banje Luke.

- Uvjeravam javnost da na našoj kapiji nijedan kamion ne čeka. Zašto je Banja Luka puna smeća, to je pitanje za “Čistiću”- poručuje Jokić.

U preduzeću „Čistoća“ a.d. Banja Luka odgovornost prebacuju na „DEP-OT“ koji štrakuje, a direktor Aleksandar Bajić je nedostupan za detaljna objašnjenja.

Gradonačelnik Draško Stanivuković u nedjelju je proglasio vanrednu situaciju zbog ugroženosti javnog zdravlja i moguće ekološke katastrofe.

Na deponiji u Ramićima, kod Banje Luke, odlaže se otpad iz Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor Varoša i Kneževa.

Javno preduzeće “DEP-OT” osnovalo je osam lokalnih zajednica. Grad Banja Luka je najveći vlasnik sa 62 odsto udjela, a među većim suvlasnicima su Gradiška sa 14 i Prnjavor sa 10 odsto. Ostali suvlasnici su lokalne zajednice: Laktaši, Srbac, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo.

Spor oko zemljišta između ova dva preduzeća traje već nekoliko godina. U novembru 2020. godine, RUGIP je utvrdio da “Čistoća”, koja je do 2004. godine upravljala regionalnom deponijom, ima pravo vlasništva nad predmetnim zemljištem.

Grad Banja Luka i preduzeće “DEP-OT su posredstvom Pravobranilaštva osporavali tu odluku, ali je Okružni sud u Banja Luci početkom jula 2022. godine odbacio njihove tužbe kao neosnovane. Navodno, Grad Banja Luka nije uložilo žalbu na presudu.

Na osnovu presude, RUGIPP je donio rješenje kojim je “Čistoća” upisana kao vlasnik, dok je Okružni privredni sud u Banja Luci 2024.godine naložio „DEP-OT-u” da nepokretnosti preda u posjed „Čistoći“.

Većinski vlasnik “Čistoće” sa 51,02 odsto učešća je “Tržnica” d.o.o. Banja Luka, dok Grad Banja Luka ima vlasništvo od 30 odsto kapitala.

Banjalučku “Tržnicu” ranije je kupio Mladen Milanović Kaja iz Mrkonjić Grada, koji u Banjoj Luci ima vlasništvo nad dvije banke - Nova banka i Atos banka. Jedan je od velikih građevinskih investitora.


(Vijesti.ba / FENA)