Češki predsjednik: Rusija ostaje najveća prijetnja evropskoj sigurnosti

Penzionisnai general, nekada je bio najviši predstavnik srednjoevropske zemlje u NATO-u kao predsjedavajući Vojnog odbora Saveza.

Njegove izravne i često beskompromisne izjave o Ukrajini više su puta izazvale kontroverze. To je bilo posebno vidljivo 2023.- 2024., kada je sugerisao da bi se Ukrajina trebala pripremiti za kompromise s Rusijom.

Istovremeno, Petr Pavel je snažan zagovornik vojne pomoći Oružanim snagama Ukrajine. Upravo je on javno gurao naprijed češku inicijativu za municiju, koja je Ukrajini osigurala stotine hiljada granata velikog kalibra iz cijelog svijeta. Sada, unatoč protivljenju mnogih čeških vladinih zvaničnika, zagovara sudjelovanje Češke u mirovnoj misiji u Ukrajini kao dio sigurnosnih jamstava.

"Znam da zvuči kao kliše, ali istinski vjerujem da to radimo u velikoj mjeri za sebe", navodi.

Na pitanje da li zasita vjeruje da se i zemlje članice EU-a i NATO-a suočavaju s prijetnjom rata s Rusijom?

"Naravno da vjerujem. Zapravo, provevši većinu svog profesionalnog života u vojsci, bio sam prilično siguran odakle dolaze rizici za Evropu i za demokratije. U posljednjih, recimo, 20 godina, najveća prijetnja evropskoj sigurnosti bila je i još uvijek jest Rusija. Mislim da je prilično jasno da bez značajne promjene u ruskom vodstvu i ruskom pristupu međunarodnoj politici, Rusija će nastaviti biti prijetnja evropskim demokratijama", kazao je Pavel te dodoa:

"Rekao bih da je većina evropskih političara i prilično velik dio stanovništva svjestan ruske prijetnje. Naravno, što je zemlja bliže Rusiji, to prijetnju vide neposrednijom. Sasvim prirodno, ljudi koji žive u Portugalu, na primjer, doživljavali bi rusku prijetnju drugačije nego Estonija. Ali općenito, svima je očito da ne postoji veća pojedinačna prijetnja u Evropi od Rusije", kaže on.

Naglasio je i kako je bilo prilično očito da, ako zapadne zemlje nisu bile u stanju iz dobrih razloga pomoći Ukrajini borbenim snagama - jer bi to zaista značilo rat između NATO-a i Rusije - ostala je samo materijalna podrška.

"A materijalna podrška nije bila dovoljno velika da omogući Ukrajini brzu pobjedu u ovom ratu. Ukrajina se oslanjala samo na vlastite ljudske resurse, koji su ograničeni i, naravno, mnogo manji od ruskih ljudskih resursa. To me dovelo do zaključka da ako nema stvarne volje za pružanjem mnogo veće vojne podrške, i s ograničenim osobljem, bit će nemoguće za Ukrajinu, bez ogromnih gubitaka, uspjeti u oslobađanju teritorija koje je okupirala Rusija. I zato je moja prilično realistična procjena bila da će ovaj sukob, bez promjene parametara, najvjerojatnije završiti nekim kompromisom. Sada idemo prema takvom kompromisu, ali vjerujem da kompromisno rješenje ne bi trebalo biti priznavanje okupiranih teritorija kao pravedno ruskih, već kao stvarnost na terenu da je dio teritorija Ukrajine i bit će neko vrijeme privremeno okupiran od strane Rusije", naglasio je on.

Na pitanje da obzirom da svi vidimo postupke Sjedinjenih Američkih Država... Da li siguran da neće priznati okupirane ukrajinske teritorije kao ruske?

"Vrlo je teško prosuditi kakav će biti pristup Sjedinjenih Američkih Država, jer smo vidjeli toliko neočekivanih poteza da je sve teže i teže. Ali još uvijek vjerujem da Sjedinjene Američke Države ne žele napustiti međunarodni poredak temeljen na pravilima, jer on štiti sve nas, uključujući i Sjedinjene Američke Države. Mir mora uključivati sigurnosna jamstva koja čine novi napad nemogućim. Kako bi ta jamstva trebala izgledati? Jamstva za Ukrajinu vidim kao u osnovi dvostruka. Jedno će biti sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama. Možemo ga ukratko nazvati mineralnim sporazumom", kazao je češki predsjednik te dodao:

"Pa, u praktičnom smislu, ako postoji američka prisutnost - ne vojna, već poslovna prisutnost i poslovni interesi prisutni u Ukrajini - možete očekivati da će ti interesi biti zaštićeni. Drugi dio jamstava doći će od europskih zemalja - zemalja koje su izrazile spremnost da podrže Ukrajinu. I sada uglavnom govorimo o novoosnovanoj koaliciji voljnih - zemalja koje su sposobne i voljne rasporediti neke stabilizacijske snage u Ukrajinu jednom kada se postigne mirovni sporazum."

Dodao je kako je i Češka sada dio te koalicije.

"I vjerujem da jednom kada dođemo do razumijevanja da postoji zajednička volja za raspoređivanje snaga, da će Češka biti dio toga. Različiti političari mogu imati različite poglede, ali ako postoji snažna skupina europskih nacija spremnih pružiti sigurnosno jamstvo Ukrajini, moje čvrsto uvjerenje je da bi Češka trebala biti među njima. I znam da zvuči kao kliše, ali istinski vjerujem da to radimo u velikoj mjeri za sebe", zaključio je on.

(Vijesti.ba)