Profesorica je na Fakultetu sportskih nauka na Panevropskom univerzitetu u Banjoj Luci, gdje predaje atletiku i Strategijski menadžment, kao i Sport i rekreaciju osoba sa posebnim potrebama. Od 2007. godine radi sa osobama s invaliditetom te im, kao izvršna direktorica Specijalne olimpijade BiH, prenosi bogato sportsko iskustvo.
Specijalna olimpijada BiH dio je globalnog pokreta koji promoviše inkluziju osoba s intelektualnim poteškoćama kroz sport. Organizacija omogućava sportistima da razvijaju vještine, samopouzdanje i društvenu integraciju kroz različite sportske aktivnosti i takmičenja.
Sa mnogo emocija Kada Delić Selimović priča o članovima Specijalne olimpijade Bosne i Hercegovine, tim ljudima koji se mnogo trude da opravdaju ukazano im povjerenje posebno kad predstavljaju svoju zemlju na raznim takmičenjima. U razgovoru za Fenu kaže i to da oni, ne samo da postižu izuzetne sportske rezultate, već i inspirišu zajednicu da prihvati različitosti i omogući jednakost svim sportistima.
- Mi moramo mijenjati svijest o tome što osobe s invaliditetom zaista mogu, a što ne mogu. Nekako najlošija slika o tome je da mi osobe s invaliditetom gledamo kroz osobe s teškim invaliditetom, ne primjećujući ono što oni mogu. Naprimjer, Njegoš Mihajlović trčao je, nedavno na Olimpijadi u Torinu, cross country 5 km i 7,5 km. Nađite u Bosni i Hercegovini 10 do 15 sportista koji to mogu uraditi u validnom sportu - kazala je Delić Selimović.
Ističe da u Specijalnoj olimpijadi, zahvaljujući raznim vrstama sporta (atletika, plivanje, stoni tenis, boćanje, inkluzivni sportovi, fudbal, košarka, odbojka, alpsko skijanje, nordijsko trčanje), pokušavaju mijenjati sliku društva o tim osobama i njihovim stvarnim mogućnostima. Cilj joj je, kao nekadašnjoj vrhunskoj sportašici, da pokaže da nema razlike između njenog nastupa na olimpijskim igrama i nastupa na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama Specijalne olimpijade.
Posebno radom sa osobama s invaliditetom pokušava pokazati vrijednosti onoga što sport pruža te kaže da se u sportu 'bez pitanja ko ste, šta ste i odakle, vrjednuje samo ono što se pokaže u tom momentu na terenu'.
A postigla je Kada Delić Selimović na terenu mnogo toga, pa je tako još aktuelna rekorderka bivše Jugoslavije u disciplinama 3.000 metara hodanje, 5.000 metara hodanje, 10.000 metara hodanje. Učesnica je Ljetnih olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, nastupala je i na Ljetnim olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine kao takmičarka, poslije u Atini i Sidneju kao trener. Učesnica je Svjetskog prvenstva u Štutgartu 1993., Evropskog dvoranskog prvenstva u Parizu 1994., Evropskog prvenstva u Helsinkiju 1994. te Svjetskog prvenstva u Geteborgu 1995. godine. Prije dvije godine proglašena je najboljim ženskim atletskim trenerom Evrope te je 2013. godine dobila priznanje Žena lider u atletici, od Evropske atletike.
Bila je Kada Delić Selimović podrška reprezentativcima Bosne i Hercegovine i za njihovog nastupa na Svjetskim zimskim igrama Specijalne olimpijade, kad su ranije ovog mjeseca iz Torina donijeli 12 medalja. Od toga tri zlatne, osam srebrnih i jednu bronzanu medalju. Osam reprezentativaca Specijalne olimpijade BiH na tom takmičenju nastupilo je u alpskom skijanju i nordijskom trčanju. Zlatnu medalju osvojili su Rasim Bajrić u veleslalomu i superveleslalomu i Sedina Brkić u trci na 500 m u nordijskom trčanju. Srebrenim medaljama okitili su se Edna Šunjić i Spomenko Martinović (po jednu), Njegoš Mihajlović (dvije), Amina Halilović (dvije) i Kenan Topalović (dvije), a bronzanu medalju osvojio je Mesud Kasum.
Svaka od tih medalja predstavlja mnogo više od sportskog postignuća, dokaz su da inkluzija u sportu nije samo mogućnost već realnost koja mijenja živote. Trudom, predanošću i nevjerovatnom energijom još jednom su pokazali koliko sport može biti moćan alat za promjene u društvu. Ostvarenom rezultatu prethodio je značajan trud i zalaganje takmičara, kao i nesebičan rad trenera koji su bili uz njih na svakom koraku. Njihova posvećenost i podrška omogućili su im da ostvare taj uspjeh. Treneri će reći da je bilo i suza i teških trenutaka, ali i to da je presudna bila nevjerovatna snaga volje takmičara. Taj unutrašnji inat, ta želja za pobjedom bila je pokretačka snaga koja ih je dovela do medalja. Iz Specijalne olimpijade BiH ustupili su i nekoliko fotografija sa tog sportskog događaja u Torinu, Feni za potrebe ovog teksta.
Projekt Svjetske zimske specijalne olimpijske igre je međunarodni sportski događaj namijenjen sportistima sa intelektualnim poteškoćama, održava se svake četiri godine i promoviše inkluziju, jednake mogućnosti i snagu sportskog duha. Glavna misija im je pokazati da sport nije samo takmičenje, već i moćan alat za osnaživanje kao i za rušenje barijera.
Osnovana 1997. godine pod nazivom Bosanska specijalna olimpijada, 2006. godine preregistrovana je u Specijalnu olimpijadu Bosne i Hercegovine, prema Akreditacijskim pravilima Međunarodnog specijalnog olimpijskog pokreta. Prema programskim aktivnostima organizuju redovna godišnja takmičenja na državnom nivou - u atletici, plivanju, stonom tenisu, boćanju, košarci, odbojci, nogometu i skijanju. Specijalna olimpijada BiH okuplja brojna udruženja, uključujući klubove specijalnih sportova, zavode, dnevne centre te osnovne i srednje škole koje rade s osobama s invaliditetom. Kroz sportski trening i takmičenja učesnici ostvaruju brojne benefite - fizičke, mentalne, društvene i emocionalne.
Vođena Strategijom Specijalne olimpijade za period 2020-2030, koja stavlja poseban fokus na inkluziju, Specijalna olimpijada BiH aktivno radi na stvaranju društva u kojem će osobe s invaliditetom imati jednake mogućnosti i prava.
Bosna i Hercegovina je potpisnica svih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, pravima djece i osobama s invaliditetom, što dodatno potvrđuje našu posvećenost inkluziji i jednakosti. Cilj nam je da Specijalna olimpijada bude prepoznata ne samo kao sportski, već i kao društveni pokret koji mijenja percepciju, ruši barijere i pruža priliku svima da pokažu svoje sposobnosti i dostignu puni potencijal, navode iz Specijalne olimpijade BiH.
(Vijesti.ba / Fena)