Očuvanje glečera kao imperativ za čovječanstvo

Ubrzano topljenje glečera čini vodeni ciklus nepredvidivim i ekstremnim, ugrožavajući izvore pitke vode za milijarde ljudi te uzrokujući poplave, suše, klizišta i porast nivoa mora. Voda nastala otapanjem glečera nužna je kao resurs pitke vode i zdravih ekosistema i koristi se za poljoprivredu, industriju i proizvodnju čiste energije.

Zbog toga je očuvanje glečera za Ujedinjene nacije strategija preživljavanja, jer približno 70 posto slatke vode na Zemlji postoji kao snijeg ili led.

Cilj je utjecati na globalnu svijest o neophodnosti održivog upravljanja otopljenom vodom i smanjenju emisija stakleničkih plinova, osiguravajući tako vodne resurse za budućnost.

Iz UN-a navode i podatak da su samo 2023. glečeri izgubili više od 600 gigatona vode, što je najveći gubitak mase registriran u posljednjih 50 godina.

- Ovog Svjetskog dana voda, moramo raditi zajedno kako bi očuvanje glečera bilo u centru naših planova za rješavanje klimatskih promjena i globalne krize s vodom - poručeno je iz Ujedinjenih nacija povodom Dana voda - stoji u saopćenju.

U Bosni i Hercegovini klimatske promjene već ostavljaju značajne posljedice. Sve češće se bilježe ekstremne vremenske promjene, uključujući dugotrajne suše koje ugrožavaju poljoprivredu, ali i intenzivne padavine koje povećavaju rizik od poplava. Posljednje desetljeće Bosna i Hercegovina bila je pogođena nekoliko puta velikim poplava s ogromnim materijalnim štetama. Vjeruje se da povećanjem temperature i smanjenom količinom snježnih padavina, dolazi do promjena u hidrološkom režimu rijeka, što može negativno utjecati na ekosisteme i sigurnost stanovništva.

Zbog toga i u Bosni i Hercegovini raste potreba za povećanjem mjera prilagođavanja klimatskim promjenama s ciljem smanjenja negativnih posljedica na sve aspekte životne sredine i privrede.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nadležno za upravljanje vodama, nastavilo je provoditi aktivnosti vezane za održivo korištenje vodnih resursa, zaštitu od voda i zaštitu voda, kroz implementaciju mjera za dostizanje strateških ciljeva i prioriteta sektora, izradu legislative, pripremu i implementaciju projekata, kao i odgovora na druge, često iznenadne izazove, kao što su bile prošlogodišnje oktobarske poplave u BiH.

Kontinuiranu provedbu preventivnih mjera, čime su značajno utjecale na smanjenje poplavnog rizika na vodotocima prve kategorije u Federaciji Bosne i Hercegovine, provode Agencija za vodno područje rijeke Save i Agencija za vodno područje Jadranskog mora. Stalne su aktivnosti i na unapređenju prognoznog i sistema ranog upozoravanja, kao mjera prilagođavanja klimatskim promjenama. Doneseni Planovi upravljanja rizikom od poplava za vodna područja Save i Jadranskog mora u Federaciji BiH definiraju aktivnosti u oblasti zaštite od poplava do 2029. godine.

Svrha Planova je u utvrđivanju ciljeva upravljanja rizicima od poplava u skladu s načelima dugoročne održivosti, utvrđivanje strukturnih i nestrukturnih mjera, kao i upravljanje poplavnim rizicima za lokalizirana područja visokog rizika, kao i za vodna područja Save i Jadranskog mora kao cjeline. Ovim planovima promovirane su održive prakse korištenja zemljišta, bolje zadržavanje vode na slivu, kao i kontrolirano plavljenje određenih područja u slučaju poplavnog događaja.

Jedna od mjera definirana Planom upravljanja rizikom od poplava je i izrada karata erozije. Cilj je pomoći lokalnim zajednicama da uključivanjem rezultata ovog projekta u planske dokumente, izbjegnu mjesta rizična s aspekta erozije. Zahvaljujući podršci Evropske unije, urađeno je 278 karata erozije. Uspostavljanje sistema zaštite u skladu s evropskim standardima, omogućeno je i projektom izrade mapa opasnosti i rizika od poplava.

Kontinuiran je hidrološki monitoring, odnosno osmatranje vodostaja putem automatskih stanica, a prikupljeni podaci s hidroloških stanica se u realnom vremenu, na satnoj osnovi, pohranjuju u Informacioni sistem voda. U okviru sistema prognoze, četiri puta dnevno se vrše automatske simulacije, a rezultat je prognoza vodostaja i proticaja na profilima hidroloških stanica.

Sve ove aktivnosti, osim značaja za sektor voda, bitne su za zaštitu građana, ali i za privredne i razvojne aktivnosti na području Federacije BiH. Na ovaj način, Agencije nastoje maksimalno smanjiti rizik od poplava i osigurati živote i imovinu građana uprkos ekstremnim klimatskim izazovima u kojima je sve teže predvidjeti poplave s resursima koje imaju ove institucije.

Također, značajne su i aktivnosti Ministarstva koje se, zajedno s Alijansom za vode, provode u oblasti vodnih usluga, a imaju za cilj dugoročno osiguranje održivog snabdijevanja vodom za piće stanovništva te zaštitu voda implementacijom infrastrukturnih projekata u oblasti sakupljanja odvodnje i prečišćavanja urbanih otpadnih voda.

Institucije sektora voda u Federaciji BiH podsjećaju građane na obavezu čuvanja bosanskohercegovačkih voda.

- Izgradnja u vodozaštitnim zonama, vodnom dobru, devastacija i odlaganje otpada uz vodotoke, sječa šume i brojni drugi rizici - stalna su prijetnja po okoliš, a time i nas same - zaključeno je u saopćenju.

(Vijesti.ba / FENA)