Njemački zastupnici izglasali su ogromno povećanje izdvajanja za odbranu i infrastrukturu – seizmičnu promjenu za ovu zemlju koja bi mogla preoblikovati evropsku sigurnost.
Dvotrećinska većina parlamentaraca Bundestaga, koja je bila potrebna za ovu odluku, odobrila je prijedlog u utorak.
Ovim zakonom potrošnja na odbranu i sigurnost bit će izuzeta iz strogih njemačkih pravila o zaduživanju, a formirat će se i infrastrukturni fond vrijedan 500 milijardi eura (547 milijardi dolara).
Ova odluka predstavlja historijski korak za Njemačku, koja tradicionalno izbjegava zaduživanje, i mogla bi biti od ogromnog značaja za Evropu u trenutku kada se nastavlja ruska invazija na Ukrajinu, a američki predsjednik Donald Trump pokazuje neizvjesnu posvećenost NATO-u i evropskoj sigurnosti, piše BBC.
Međutim, predstavnici saveznih država u gornjem domu parlamenta, Bundesratu, također moraju odobriti ove mjere dvotrećinskom većinom prije nego što one službeno postanu zakon. Glasanje u Bundesratu zakazano je za petak.
Friedrich Merz, čovjek koji stoji iza ovih planova i koji bi uskoro trebao biti potvrđen kao novi njemački kancelar, rekao je tokom rasprave u Donjem domu u utorak da je zemlja posljednju deceniju "živjela u lažnom osjećaju sigurnosti".
"Odluka koju danas donosimo... ne može biti ništa manje od prvog velikog koraka ka novoj evropskoj odbrambenoj zajednici", rekao je, dodajući da ona uključuje i zemlje koje "nisu članice Evropske unije".
Prema ovoj mjeri, potrošnja na odbranu bit će izuzeta iz tzv. "kočnice duga" – zakona u njemačkom ustavu koji strogo ograničava federalno zaduživanje na samo 0,35% njemačkog BDP-a.
Merz, čija je CDU stranka pobijedila na njemačkim parlamentarnim izborima prošlog mjeseca, brzo je predložio ove mjere nakon izborne pobjede.
U intervjuu u nedjelju posebno je spomenuo strahove da bi se SAD mogle povući iz odbrane Evrope te Trumpove razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekavši da se "situacija pogoršala u posljednjim sedmicama".
"Zato moramo djelovati brzo", rekao je Merz za javni emiter ARD.
Odlučio je progurati promjene kroz stari saziv parlamenta, znajući da su šanse za usvajanje veće sada nego nakon 25. marta, kada počinje nova parlamentarna sjednica.
Krajnje desna AfD i krajnje lijeva Linke, koje su obje ostvarile dobar rezultat na februarskim izborima, protive se Merzovim planovima.
Merz još uvijek nije dogovorio koalicioni sporazum za formiranje vlade nakon svoje izborne pobjede, ali je najavio ambiciozne planove da kabinet bude formiran do Uskrsa.
Međutim, koalicioni pregovori u Njemačkoj često traju mjesecima.
(Vijesti.ba)