Zahtjev, koje potpisuju poslanici Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić, prenosimo u cijelosti:
Poštovani predsjedniče Stevandiću,
Narodna skupština Republike Srpske je na svojoj Dvadesetoj posebnoj sjednici dana 13.03.2025. godine usvojila Odluku o utvrdivanju Nacrta ustava Republike Srpske (dalje: Odluka), uz prihvaćen Zaključak o upućivanju Nacrta ustava Republike Srpske u javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku od 30 dana.' Sastavni dio ove odluke je i nacrt ustava Republike Srpske.
Ne ulazeći ovom prilikom u izrazito negativne političke konotacije i krizu koje je izazvala sporna Odluka, posebno nacrt ustava Republike Srpske koji je njen sastavni dio koji je u cijelosti intoniran tako da predstavlja ozbiljno kršenje Ustava Bosne i Hercegovine i obavezujućeg međunarodnog prava za Bosnu i Hercegovinu. Svjesni ste da se u javnu raspravu upućuje i traži podrška za donošenje à priori neustavnog prijedloga ustava Republike Srpske, koji, štaviše, krši i obavezujuću i izvršnu prirodu odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj dosadašnjoj praksi raspravljao i odlučio o mnogim pitanjima koja su ovim nacrtom ustava definirana potpuno suprotno tim odlukama, a u kontekstu ovog Zahtjeva ističemo odluku u predmetu U-2/22 kojom je Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio van snage dijelove Deklaracije o ustavnim principima broj 02/1-021-1034/21 od 10. decembra 2021. godine i to:
"17. Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, treba prevazići/riješiti dosljednom primjenom odredbe 3.3.b. Ustava BiH koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH". To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrdeni kao nadležnost organa na nivou BiH.
Javnost je o tome obavještena putem službene web stranice Narodne skupštine Republike Srpske,
18. Potvrdujući svoja ranija dokumenta o ustavnopravnim odnosima, a posebno Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske od 12. novembra 2019. godine, Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, od 13. februara 2020. godine, kao i Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma od 10. marta 2021. godine, Narodna skupština smatra da je neophodno pristupiti promjeni Ustava Republike Srpske donošenjem novog teksta Ustava Republike Srpske.
19. Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednikom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banja Luka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.
20. O proceduri za donošenje novog Ustava Republike Srpske, Narodna skupština će odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada Republike Srpske." Ustavni sud BiH je zaključio da su ovakvim nalozima bili povrijeđeni član 1/2. i III/3. b) Ustava Bosne i Hercegovine te ih je zbog toga stavio van snage.
Ipak, ignorišući ovakve stavove Ustavnog suda predsjednik entiteta Milorad Dodik je predložio, a Narodna skupština usvojila spornu Odluku i nacrt ustava entiteta baš na ovim principima, što ih čini protivnim ranije spomenutim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine ali u ovom slučaju protivnim i odredbama člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine prema kojemu su odluke ovog suda konačne i obavezujuće.
Želimo Vam ukazati da je zaštita pravnog sistema i poretka Bosne i Hercegovine prvenstvena obaveza državnih institucija Bosne i Hercegovine. Iz gore navedenih razloga, u svojstvu legitimnog predstavnika i zaštitnika interesa države Bosne i Hercegovine, zahtijevamo od Narodne skupštine Republike Srpske da u hitnom postupku preduzme sve zakonske mjere i stavi van snage spomnu Odluku. U protivnom, ovaj spor sa Bosnom i Hercegovinom koji je izazvan protivustavnim djelovanjem i narušavanjem međunarodnih standarda, moraće da se rješava pred forumima prisilne jurisdikcije. To se može još uvijek spriječiti tako što ćete postupiti po ovom Zahtjevu hitno, u okviru posebne sjednice.
Na kraju, smatram da je ovaj dopis za mirnim rješenjem spora i politički korektan, jer će stavljanjem van snage sporne Odluke relaksirati politička situacija u državi, kao i naš odnos sa predstavnicima medunarodne zajednice.
Nadam se da ćete iskoristiti svoj autoritet i zakonske ovlasti u cilju mirnog rješenja spora. Potrebno je da ovaj Zahtjev smatrate aktom visokog prioriteta koji zaslužuje promptno postupanje.
(Vijesti.ba)