"Putin ne želi mir", kazao je Stubb u intervju za BBC emitiran danas. Putinov prvotni cilj je bio da Ukrajina "prestane postojati", kazao je Stubb, dodajući da ruski predsjednik "nije promijenio svoj cilj".
Premda je Ukrajina pokazala svoju spremnost da razmotri prekid vatre, Rusija i dalje ne želi započeti neposredne pregovore, a naročito nakon nedavnog američkog prijedloga o primirju.
Nakon jučerašnjeg sastanka 29 svjetskih vođa videovezom, britanski premijer Keir Starmer je optužio Putina da nastoji "odgoditi" primirje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je danas također optužio Rusiju da ne pokazuje interes za okončanjem rata, istakavši nastavak zračnih napada na ukrajinske gradove.
"Oni koji žele da rat završi što je prije moguće, ne ponašaju se ovako", napisao je Zelenski na društvenoj mreži X, što se odnosilo na tvrdnje Moskve da je spremna zaustaviti borbe.
Finska, koja dijeli 1340 kilometara dugu granicu s Rusijom, članica je NATO saveza gotovo dvije godine. Stubb tvrdi da međunarodna zajednica mora izvršiti maksimalan pritisak na Putina. Finski predsjednik se zalaže za više sankcija, korištenje zamrznute ruske imovine i "naoružavanja Ukrajine do zuba" kako bi se pomoglo sukob privesti kraju.
Posljednji direktni ukrajinsko-ruski pregovori o prekidu vatre su se zbili 2022., nedugo nakon početka rata, no završili su bez rezultata.
Ukrajina je pristala na američki prijedlog o 30-dnevnom primirju, pod uslovom da pristane i Moskva, koja se pak protivi bezuslovnom prekidu vatre. Kremlj pokazuje da bi radije o miru direktno pregovarao sa Sjedinjenim Državama, što često po strani ostavlja Ukrajinu i Evropu.
Vlasti Ukrajine i Rusije su ranije danas izvijestile o žrtvama zračnih napada u obje zemlje. Ukrajina se uz pomoć zapada više od tri godine brani od ruske invazije.
(Vijesti.ba / HINA)