EU će slati oružje Ukrajini i u slučaju primirja, žele izbjeći 'loš dogovor'

"Evropska unija nastoji osigurati da Ukrajina bude u najjačoj poziciji u mirovnim pregovorima, te da također bude u mogućnosti odbaciti 'loš' dogovor, kako bi rekao Trump, i izabrati najpovoljniji trenutak za pregovore", naglasio je evropski diplomata u Briselu, piše Deutsche Welle.

Nekoliko diplomata se složilo da Evropska unija i njeni članovi ne bi trebali obustaviti isporuku oružja Kijevu, čak i ako Rusija to traži kao uvjet za primirje. Rekli su da bi Ukrajina tokom mogućeg primirja trebala biti naoružana, a ne obrnuto.

"Borbe još uvijek traju, ali čak i ako dođe do pauze, Ukrajina treba biti naoružana, ne obrnuto", naglasio je predstavnik jedne od zemalja EU.

"Ideja je da, budući da je u snažnoj poziciji, Ukrajina poboljša svoje odbrambene sposobnosti i bude u mogućnosti da nastavi odvraćanje u slučaju obnove neprijateljstava", dodao je predstavnik diplomatskih krugova u Briselu.

Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU, na kojem će biti razmatrano pitanje primirja u Ukrajini, održaće se 17. marta. Brisel naglašava da je odbrana Ukrajine direktno povezana s sigurnošću Evropske unije, te da blok ne prihvata nikakve pregovore o budućnosti evropskog kontinenta bez učešća EU.

Ministri vanjskih poslova također će raspravljati o inicijativi Visoke predstavnice za vanjske poslove, Kaie Kallas, za obezbjeđivanje novog paketa vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti između 20 i 40 milijardi eura.

Ova sredstva su planirana za finansiranje novih isporuka artiljerijskih granata, sistema protuzračne odbrane i raketa za njih, kao i za obuku i opremanje cijelih ukrajinskih vojnih brigada tokom 2025. godine.

U prvoj verziji Kallasove prijedloge nije bila spomenuta konkretna suma pomoći, ali sada zemlje razmatraju revidiranu verziju prijedloga sa donjom granicom od 20 milijardi eura.

"20 milijardi je iznos koji je Evropska unija dodijelila Ukrajini u 2024. godini, a 40 milijardi bi pokrilo potencijalno odbijanje pomoći od strane SAD-a, koji je dodijelio 16 milijardi u 2024. godini", objasnio je jedan od evropskih diplomata.

Kako se u Briselu kaže, ovo nije pravna, već politička obaveza, a Kallas se nada da će dobiti što širu podršku za svoju inicijativu kako bi brzo razradili tehničke detalje.

Međutim, diplomati ne očekuju da će zemlje moći donijeti konkretne odluke na predstojećem samitu EU 20. i 21. marta. S jedne strane, očekuju da će Mađarska odbiti pridruživanje ovoj inicijativi, te da neće biti konsenzusa u Evropskoj uniji. S druge strane, čak i u slučaju koalicije nekoliko članica EU, još uvijek postoje pitanja u vezi sa praktičnom implementacijom ovog paketa pomoći, kao što su iznosi, vremenski okviri i raspodjela tereta među zemljama.

(Vijesti.ba)