U Hrvatskoj je broj onih koje žive s debljinom premašio milion osoba, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se u posljednjih desetak godina, upozoravaju iz Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) u povodu Svjetskog dana debljine koji se obilježava 4. marta.
Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, povezana s brojnim hroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom pretilosti u svim dobnim grupama. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je milion, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se između 1990. i 2022., kao i stope debljine u odraslih.
Posebno zabrinjava trend rasta pretilosti kod djece i adolescenata 7, 2 posto djevojčica i 11, 3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine, što predstavlja rast od 3, 9 posto, odnosno 6, 3 posto u odnosu na 1990. godinu.
Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po udjelu pretilih odraslih u centralnoj Evropi, odmah iza Rumunije i Mađarske.
Iz udruge podsjećaju na deset preporuka za prevenciju debljine i zaštitu zdravlja osoba koje koriste lijekove za mršavljenje, kao i kod djece i odraslih.
Ističu važnost konsultacije s ljekarom prije početka upotrebe lijekova za mršavljenje, naročito za osobe koje koriste druge lijekove.
Važno je pratiti nuspojave lijekova te se u slučaju njih obratiti liječniku, kao i pridržavati se preporučene doze.
Također, važna je redovna tjelesna aktivnost, dovoljan unos vode, zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje alkohola.
Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje
Potrebno je pratiti napredak kroz mjerenje obima struka i tjelesne težine uz napomenu da je mršavljenje dugoročan proces koji iziskuje strpljenje.
- Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost, poručili su.
Za ranu prevenciju debljine kod djece najbolji početak je majčino mlijeko pa se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, a zatim postupno uvođenje raznovrsne prehrane.
Savjetuje se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane te uvođenje redovnih obroka u porodičnom okruženju koje potiče usvajanje zdravih navika.
Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost bitno je ograničiti djeci provođenje vremena pred ekranima (manje od jednog sata za mlađu djecu) kao i kvalitetan san, jer djeci treba 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj.
- Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup. U liječenju debljine tim stručnjaka treba predvoditi endokrinolog-dijabetolog, a uz njega je važno uključiti nutricionista, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svaki pacijent treba individualizirani pristup, uključujući detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka te procjenu metaboličkih posljedica.
Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak težine, jer ove promjene mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja, ističe predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.
(Vijesti.ba)