Slučaj iz Brčkog: Advokat tvrdi da su romska djeca oduzeta bez pravnog osnova

Oni su juče pušteni na slobodu, a nakon čega se oglasio advokat Dino Dabić, kao pravni zastupnik dva roditelja romske nacionalnosti.

Dabić, koji navodi da je pravni zastupnik osumnjičenih romskih roditelja L. Š. i Ns-x. H. Ističe da se njegovim klijentima na teret stavilo krivično djelo zapuštanja ili zlostavljanja djeteta. Dalje je ukazao na anomalije u pravosudnom sistemu, koje su vidljive na primjeru ovog slučaja, osvrnuvši se i na nemogućnost prilaska djeci.

"Protivno standardima pravičnog postupka, zatim Zakonu o krivičnom postupku, te Konvenciji o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda, koja bi trebala vrijediti za sve pa tako i za Rome, u ovom je postupku, uprkos traženju, osumnjičenima bio ograničen pristup branocu čak 40 časova nakon hapšenja. Takvo je postupanje neprihvatljivo, jer su zakonski i konvencijski standardi jasni – osiguranje neograničenog i nesmetanog pristupa braniocu u svakom trenutku. Izuzeci su mogući samo u vanrednim okolnostima i isključivo pod zakonom propisanim uslovima, pri čemu valja naglasiti da zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ni ne predviđa mogućnost privremenog ograničenja pristupa braniocu", kaže Dabić.

Između ostalog, on se dalje osvrnuo na oduzimanje djece roditeljima, kazavši da se uobičajeni konvencijski standard nalaže da se prava i slobode mogu ograničiti samo odlukama nadležnih vlasti, prvenstveno obrazloženim sudskim odlukama.

"Međutim, u ovom slučaju djeca su smještena u hotel i oduzeta od roditelja, ponavljam Roma, bez ikakvog pisanog akta kojim bi se roditelje o tome obavijestilo. Štaviše, roditeljima se neformalno i usmeno zabranjuje pristup vlastitoj djeci. Jedino sud može izreći mjeru zabrane prilaska određenim osobama, a eventualno i Centar za socijalni rad može propisati određene mjere nadzora ili ograničenja roditeljske brige. S tim u vezi, napominjem da Brčko distrikt uopšte nema samostalnu ustanovu – Centar za socijalni rad, te da sudu nisu ni predložene mjere zabrane prilaska djeci za roditelje, niti ih je sud na bilo koji način odredio. Stoga ostaje potpuno nejasno na temelju kojeg pravnog osnova se takvo stanje održava. Ako ne postoji valjani pravni akt za ove mjere, smatram da to predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i prava na pravičan postupak", dodaje Dabić.

Istakao je i da je u cijelom slučaju zanemaren drugačiji stil života romske populacije, koji nije adekvatno prihvaćen ni integrisan u društvo. Dabić dalje tvrdi da su Romi zbog toga često prisiljeni snalaziti se i organizovati život na način koji, iz perspektive pripadnika neromske populacije, može izgledati haotično i ispod prihvaćenog standarda. 

"No, umjesto da se prepozna kako Romi samo postupaju u skladu sa svojom nuždom i iz perspektivne njima dostanog standarda, njihov ‘način preživljavanja’ se stigmatizuje do granice neprilagođene krivičnopravne represije, a bez prethodnog pokušaja da se istinski pomogne. Tako je i ovaj, nazovimo ga, ilegalni vrtić funkcionisao godinama, a društvo nije reagovalo kako bi pokušalo pomoći Romima u brizi za djecu. Niko tada nije postavio pitanje odgovornosti društva koje nije pružilo nužne preduslove za život romske djece", naveo je, između ostalog Dabić.

Zaključio je da država koja nije bila spremna osigurati uslove života romskoj djeci, sada iste te Rome, tj. njihove roditelje, teško optužuje, kada su se, u takvim okolnostima, pokušali snaći na način svojstven upravo njima samima.

(Vijesti.ba)