Rusija ima velike rezerve litijuma, koje Geološki zavod Sjedinjenih Država (USGS) procjenjuje na oko milion tona u 2024. godini. Oslanjala se, međutim, na uvoz sve dok je nisu poremetile sankcije Zapada uvedene zbog sukoba u Ukrajini, što je navelo Moskvu da nastavi s razvojem sopstvenih nalazišta.
- Još ne kopamo litijum. I kako možemo da se razvijamo bez njega? Možemo, međutim, i to učiniti. A mogli smo to učiniti prije 10 ili 15 godina - kazao je Putin na konferenciji o naprednim tehnologijama u Moskvi.
Rusija, koja ima za cilj da prestane da uvozi litij i druge rijetke metale do 2030. godine, procjenjuje da ima 3,5 miliona tona rezervi litijum oksida.
Ruske snage se takođe približavaju jednom od najvećih nalazišta litijuma u Ukrajini.
Nakon Putinove primjedbe, rusko ministarstvo prirodnih resursa saopćilo je da je Rusija 2023. godine iskopala 27 tona litijuma kao nusproizvoda u nalazištu smaragda u planinama Urala.
Potražnja za litijumom je porasla posljednjih godina kako ruske kompanije rade na masovnoj proizvodnji litijumskih baterija i električnih vozila.
Globalnu pažnju na rezerve ključnih minerala pojačao zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa Ukrajini da ustupi kontrolu nad 50 posto kritičnih minerala, uključujući grafit, uranijum, titan i litijum.
Putin je kazao da Rusija treba da razvije sopstvenu proizvodnju ključnih minerala, uključujući i rijetke zemne metale, koji se koriste za pravljenje magneta koji pretvaraju snagu u pokret za električna vozila, mobilne telefone, raketne sisteme i drugu elektroniku, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / FENA)