Ova izložba, pod nazivom "Faces Between Charm and Harm", donosi 37 radova koji kroz suprotstavljene, ali komplementarne likovne izraze dvojice autora istražuju slične humanističke teme, relevantne za savremeni društveni kontekst.
Hadžić kroz sarkastičan i kritički pristup istražuje kontradikcije modernog društva i besmisao progresa, oslanjajući se na simboliku tradicionalne bosanske kuće. Ovaj motiv, često povezan s toplinom doma i prošlim vremenima, kod Hadžića poprima novo značenje – postaje prostor refleksije o vrijednostima koje se gube u savremenom svijetu. Kombinovanjem klasične arhitektonske strukture s elementima popularne kulture, umjetnik na ironičan način postavlja pitanje: koliko je zapravo napredak zaista napredak?
S druge strane, Haračić se bavi unutrašnjim svijetom pojedinca oblikovanog masovnim medijima i globalnim tokovima informacija. Njegovi likovi, na prvi pogled rasčovječeni, odišu dubokim unutrašnjim nemirom, reflektujući kontradikcije i paradokse današnjeg vremena. Kroz suptilne vizuelne znakove, umjetnik ispituje granicu između stvarnog identiteta i onog nametnutog spoljašnjim uticajima. Njegov rad istražuje univerzalne teme poput otuđenosti, konzumerizma i nesigurnosti koje prožimaju moderno društvo.
Amer Hadžić u izjavi za Fenu kaže da je rođen i odrastao u Sarajevu, gradu gdje je susret različitih kultura posebno dokumentovan kroz arhitekturu, i za njega bosanska kuća ima čvrstu ulogu u smislu pripadnosti, nostalgije i identiteta.
- Dok se moj raniji rad vizuelno i tehnički fokusirao na ovu ideju kroz grafiku, danas me ona i dalje intrigira kroz slikarstvo. Također, rano sam shvatio da sama kuća nema značaj bez konteksta svojih graditelja, stanovnika ili prolaznika. Ona postoji kao historijski dokument, a taj dokument je u stalnom stanju transformacije. Ljudskost ostavlja svoje tragove u nastanjivim prostorima. Ovaj oblik tihe i vrlo indirektne egzistencijalnosti nešto je na što želim staviti fokus. On je prisutan kroz različite tragove i teksture na zidovima, a posebno je šarmantan u formama vrlo površnih i banalnih zapisa, grafita i ilustracija koje referiraju na pop kulturu. S obzirom na nedavnu historiju Bosne i Hercegovine i teška strukturna oštećenja koja su joj inherentna, ovakve pojave ljudske interakcije ublažavaju ozbiljnost i daju objektu neočekivano značenje koje je tragikomično, a prije svega, blisko na osnovnom ljudskom nivou. Svi imamo potrebu da se izrazimo i svi imamo potrebu da budemo dokumentovani. Volim se igrati ovom idejom prisutnosti i neočekivanog konteksta, u prostorima koji djeluju davno zaboravljeni i napušteni - kazao je Hadžić.
Hadžić također navodi da u svom tehničkom i vizuelnom pristupu slikarstvu voli eksperimentisati sa strukturom, teksturom, uglavnom umirenim kolorističkim shemama pozadine, te različitim upotrebama voska i uljanih štapića kako bih istakao vizuelne informacije, te da gradi svoje slike kroz različite slojeve, uvijek tretirajući cijelu površinu kao uravnotežen prostor koji dobija svoj konačni dodir u vidu grafita, natpisa ili ilustracije.
- Struktura je važan dio moje vizuelne naracije, želim naglasiti da se moj rad oslanja na snažne osnove crtanja, što proizlazi iz mog grafičarskog iskustva. Ta početna struktura podržana je korištenjem različitih zidnih materijala u kombinaciji s bojom, stvarajući površine koje nose iluziju trodimenzionalnosti i dubine. Do određenog stepena, moj rad strukturalno zalazi u područje reljefa, omogućavajući jednostavnu i čistu paletu bez gubitka detalja i teksture. Ovakav pristup mi omogućava da komuniciram – da pričam neočekivane priče jednog grada, živog organizma, a istovremeno ostanem povezan s umjetničkim i vizuelnim vrijednostima koje me pokreću kao slikara i vizuelnog umjetnika - kazao je Hadžić.
Otvaranju izložbe prisustvovali su brojni ljubitelji umjetnosti, među kojima i predstavnici bečke umjetničke scene, kulturni radnici te dijaspora iz Bosne i Hercegovine. Publika je imala priliku razgovarati s autorima i čuti njihova razmišljanja o konceptima koji stoje iza radova.
Amer Hadžić i Denis Haračić su nedavno izlagali u sklopu izložbe Contemporary Bosnia u njujorškoj galeriji Jutta, gdje su predstavljeni radovi sedam savremenih umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Ova izložba u Beču organizovana je u saradnji s firmom Splitart, koja zastupa Haračića i Hadžića, a predstavlja još jedan značajan iskorak u internacionalnoj promociji bosanskohercegovačke savremene umjetnosti.
(Vijesti.ba / FENA)