EU uvodi nove sankcije Rusiji dok Trump poziva na pregovore

Trumpov državni sekretar, Marco Rubio, nagovijestio je da će Evropa u nekom trenutku biti pozvana za pregovarački sto kako bi razgovarala o ublažavanju sankcija Kremlju.

„Postoje i druge strane koje su uvele sankcije. Evropska unija će morati biti dio pregovora u nekom trenutku, jer su i oni nametnuli sankcije“, rekao je Rubio u utorak nakon sastanka sa svojim ruskim kolegom u Saudijskoj Arabiji, piše Euronews.

Rubio je naglasio da će biti potrebno praviti ustupke „sa svih strana“. Na pitanje o isključenju Evrope iz procesa, odgovorio je: „Niko nije stavljen po strani.“

Ipak, EU je odlučna da zadrži svoju kaznenu politiku – barem za sada.

Sporazum među ambasadorima u srijedu je namjerno tempiran da se objavi uoči treće godišnjice invazije, koju će Kolegij komesara obilježiti zajedničkom posjetom Kijevu. Ovo predstavlja 16. paket sankcija od februara 2022. godine.

Nove sankcije uvode zabranu uvoza ruskog primarnog aluminija, ideju koja je ranije razmatrana, ali nikada nije odobrena zbog oklijevanja pojedinih država članica koje su se brinule o ekonomskim posljedicama.

Ruski neobrađeni aluminij čini oko 6% uvoza aluminija u EU, a taj udio se smanjio posljednjih godina jer su evropski proizvođači počeli izbjegavati ruske dobavljače.

EU je već zabranila određene proizvode od aluminija iz Rusije, poput žica, cijevi i cjevovoda, ali su oni činili samo mali dio ukupne kupovine. Sada se zabrana proširuje na primarni aluminij, koji se prodaje u obliku ingota, ploča i blokova, a čini najveći dio vrijednosti uvoza.

Osim sirovog metala, najnoviji paket sankcija proširuje crnu listu protiv tankera koji pripadaju ruskoj „floti u sjenci“, koju Kremlj koristi kako bi zaobišao zapadne restrikcije na trgovinu naftom i zadržao izvor prihoda ključan za finansiranje rata u Ukrajini.

Ova flota sastoji se od starih, neosiguranih brodova koji su osumnjičeni za obmanjujuće prakse, uključujući falsifikovanje podataka, isključivanje transpondera kako bi postali nevidljivi i obavljanje višestrukih transfera nafte između brodova kako bi sakrili njeno porijeklo.

Stanje ovih plovila je toliko loše da se Bruxelles brine da bi mogla izazvati izlijevanje nafte i ekološku katastrofu blizu teritorija EU.

Politički pritisak je na vrhuncu nakon nekoliko incidenata u Baltičkom moru, gdje je „sijenka flota“ optužena za sabotažu podmorskih kablova.

Procjenjuje se da „sijenka flota“ broji oko 600 brodova, ali zvanični podaci ne postoje zbog tajnovitosti Kremlja.

Kina i Indija su danas glavni kupci ruske nafte, koja se često prerađuje na njihovoj teritoriji i zatim prodaje nazad na tržište EU pod drugačijom oznakom.

Prema diplomatama, novi paket sankcija EU stavlja na crnu listu 73 broda za koje se sumnja da su dio „sijenka flote“. Ovim dodatkom ukupan broj sankcionisanih brodova prelazi 150.

Svi oni imaju zabranu pristupa lukama EU i korištenja EU usluga.

Pravni tekst bloka je revidiran kako bi omogućio stavljanje na crnu listu vlasnika i operatera brodova „sijenka flote“, uključujući i kapetane.

Dodatno, nove sankcije isključuju 13 ruskih banaka iz SWIFT elektronskog sistema i suspenduju emiterske dozvole osam ruskih medijskih kuća.

Zvanično usvajanje se očekuje u ponedjeljak, kada se ministri vanjskih poslova sastanu u Bruxellesu.

(Vijesti.ba)