Lavić: Srbija i Hrvatska ne odustaju od svojih hegemonijskih namjera spram BiH

A jedan od uvodničara prof. dr. Senadin Lavić je kazao da upućuju jednu vrstu racionalnog odgovora na deklaracije koje je Hrvatski narodni sabor (HNS) objavljivao ili obznanjivao proteklih godina, a poseban akcenat stavljaju na deklaraciju sa 12. zasjedanja HNS-a od 8. februara 2025. godine.

Lavić je na pres-konferenciji, prije početka sesije Kruga 99, kazao da već godinama Srbija i Hrvatska, preko svojih političkih trabanata u Bosni, obznanjuju deklaracije, odnosno političke izjave o svojim namjerama i ciljevima.

- U tim deklaracijama koje se obraćaju javnosti vidi se da Srbija i Hrvatska ne odustaju od svojih hegemonijskih namjera spram Bosne i Hercegovine i da ne priznaju nju kao suverenu državu. Na srbijansko-srpsku deklaraciju od 8. juna 2024. godine, pojavila se nedavno deklaracija 12. zasjedanja HNS-a u Mostaru od 8. februara 2025. godine, udruženja građana na čijem je čelu Dragan Čović, koji pokušava glumiti legitimnog predstavnika svih bosanskih Hrvata katolika i istovremeno biti desna ruka Zagreba u institucijama države Bosne i Hercegovine - kazao je Lavić.

Dodao je da ova „srbijansko-kroacijska koordinacija deklaracijskog djelovanja upućuje na kontinuitet antibosanskih saveza Beograda i Zagreba, što je jasan znak da oni, nažalost, nemaju druge politike spram Bosne i Hercegovine osim politike podjele i pljačkanja njezine teritorije“.

To je, kaže Lavić, postalo, čini se, njihova kulturna matrica.

Napominje da je HNS, prije svega, udruženje građana koje sebi daje za pravo da razmatra stanje države i “da glumi naddržavnu formu koja s nebeskih visina zastupa cijeli bosansko-hrvatsko-katolički narod“.

- Ne treba potcijeniti namjeru da ovo udruženje građana želi figurirati kao nadinstitucionalno tijelo koje odlučuje o političkoj strategiji i pravno-političkim odlukama koje se tiču jednog cijelog naroda. Ovim metodama saborovanja pokušava se uređivati odnose u Bosni izvan institucija države Bosne i Hercegovine i predstaviti stanje u pravno-političkom sistemu kao haotično i nefunkcionalno. Plemenski sabor želi predstaviti važnijim sebe od institucija države Bosne i Hercegovine - istaknuo je Lavić.

Stoga je, navodi on, bitno naglasiti, između ostalog, da Hrvatski narodni sabor ne predstavlja cijeli hrvatski narod Bosne i da nije krovno tijelo bosanskog hrvatskog katoličkog naroda u demokratskom sistemu gdje postoji država Bosna i Hercegovina i njezine državne institucije.

Po njegovim riječima, „posebna poslastica na kraju HNS-ove deklaracije jeste ideja o izmjeni Ustava i primarno Izbornog zakona“.

- Deklaracija odustaje od demokratije i predlaže konsocijaciju koja navodno podrazumijeva da ustavne i izborne reforme odražavaju puni paritet i jednakopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje u tijelima vlasti.

Pisci deklaracije ne žele demokratski princip jedan čovjek, jedan glas, što je osnova demokratije, jer u tome slučaju ne bi mogli manipulirati većinskom voljom građana - kazao je, između ostalog, Lavić.

Jedan od uvodničara bio je i prof. dr. Hazim Bašić koji je kazao da je najnovija verzija deklaracije Hrvatskog narodnog sabora dokument koji se umnogome nalazi u koliziji sa savremenim demokratskim standardima i principima.

Spomenuo je nekoliko elemenata koji su, kako je rekao, ključni za dalji demokratski razvoj BiH.

- Zagovaranje konsocijacijske demokratije koja je, kao model, odavno napuštena, čak štaviše, nikada nigdje nije ni zaživjela u svom punom kapacitetu, predstavlja zapravo korak unazad na evropskom putu BiH.

Čak se i to zagovaranje konsocijacijske demokratije uzima selektivno. Da samo napomenem, taj oblik demokratije podrazumijeva proporcionalnost, a to znači da se raspodjela političke vlasti, kao i javnih prihoda, vrši proporcionalno zastupljenosti određene socijalne skupine, etničke skupine, jezične skupine itd. Umjesto pojma proporcionalnost, u deklaraciji se koristi isključivo termin paritet, dakle to nije konsocijacijska demokratija - naveo je Bašić.

Pored toga, dodao je on, imamo izjavu da je Hrvatski narodni sabor krovno političko tijelo hrvatskog naroda u BiH, „što je svakako neistina“.

- Hrvatski narodni sabor, kako znamo, nije se pojavljivao na izborima, nema izborni rezultat u tom obliku i, nadam se da nikad neće nijedna etnička skupina u BiH imati svoje krovno političko tijelo. To onda ne bi bila demokracija nego nekakav plemenski politički model - mišljenja je Bašić.

Po njegovim riječima, kada se pogleda kao cjelina, „ova deklaracija se može promatrati i kao kočnica na evropskom putu BiH“.

- Naime, ona je u koliziji sa temeljnim principima liberalne demokratije i modernim demokratskim standardima kakvi danas vrijede u zemljama EU - zaključio je Bašić.

Uvodničar na današnjoj sesiji bio je i prof. dr. Enver Halilović, koji je kazao da je Deklaracija HNS-a BiH „rigidni etnocentrički dokument“.

Naveo je da ova deklaracija potvrđuje ideologiju da je suverenitet naroda iznad suvereniteta države, s jedne strane.

- S druge strane, deklaracija HNS-a BiH je izraz faktički političkog dogovora na relaciji Beograd - Zagreb i Banja Luka - Mostar prema Bosni i Hercegovini. Generalno se može kazati da je dobra strana deklaracije da je uzela u razmatranje strateški važna društvena i politička pitanja. Međutim, vrlo loša strana je, posebno u političkom smislu, da su sva pitanja postavljena etnički nadmeno i tako kao da bosanski Hrvati žive izolirano, samostalno i nezavisno od drugih etničkih i vjerskih skupina u BiH. Zbog toga se u deklaraciji ni na jednom mjestu ne spominje politički djelotvorna riječ, dogovor s drugim etničkim grupama ili političkim parlamentarnim strankama u provođenju deklaracije - kazao je, između ostalog, Halilović.

(Vijesti.ba/FENA)