Donald Trump je tokom sastanka s jordanskim kraljem Abdullahom u utorak ponovio svoj plan da SAD preuzme Gazu i insistirao da će Jordan prihvatiti raseljene Palestince, uprkos protivljenju kralja tom prijedlogu.
Američki predsjednik, govoreći zajedno s jordanskim vladarom u Ovalnom uredu, dao je do znanja da neće odstupiti od svoje ideje koja uključuje preseljenje stanovnika Pojasa Gaze i transformaciju ratom razorene teritorije u ono što je nazvao „Rivijerom Bliskog istoka“.
Trump je razbjesnio arapski svijet izjavom da Palestinci neće imati pravo povratka u svoje domove prema njegovom prijedlogu za obnovu enklave, koja je uništena izraelskom ofanzivom.
„Mi ćemo je preuzeti. Zadržaćemo je, čuvat ćemo je. Pokrenut ćemo je i na kraju stvoriti mnogo radnih mjesta za ljude na Bliskom istoku“, rekao je Trump u Ovalnom uredu, tvrdeći da će njegov plan „donijeti mir“ u regiju.
Uprkos protivljenju njegovog jordanskog kolege, Trump je rekao da će Jordan, kao i Egipat, na kraju pristati da primi raseljene stanovnike Gaze. Ove dvije zemlje oslanjaju se na američku ekonomsku i vojnu pomoć.
„Vjerujem da ćemo imati dio zemlje u Jordanu. Vjerujem da ćemo imati dio zemlje u Egiptu“, rekao je Trump. „Možda ćemo imati još neko mjesto, ali mislim da ćemo, kada završimo razgovore, imati lokaciju gdje će oni živjeti vrlo sretno i sigurno.“
Trump, koji je ranije nagovijestio da bi mogao razmotriti obustavu pomoći Jordanu, rekao je da ne koristi američku podršku kao prijetnju.
„Dajemo puno novca Jordanu, a i Egiptu, usput rečeno – mnogo oboma. Ali ne moram to koristiti kao prijetnju. Mislim da smo iznad toga“, rekao je Trump.
Kralj Abdullah je ranije izjavio da odbija bilo kakve poteze koji bi uključivali aneksiju zemlje i raseljavanje Palestinaca.
Iako su se dvojica lidera međusobno ponašala ljubazno, Trumpovi komentari o Gazi stavili su kralja Abdullaha u neugodan položaj, s obzirom na osjetljivost palestinskog prava na povratak u Jordan, gdje su mnogi Palestinci pronašli utočište nakon rata iz 1948. godine.
U jednom trenutku Trump je izgledao kao da pokušava natjerati kralja Abdullaha da kaže kako će prihvatiti Palestince iz Gaze, ali je kralj odgovorio da će učiniti ono što je najbolje za njegovu zemlju, te je nagovijestio da će arapske zemlje doći u Washington s kontra-prijedlogom.
„Poenta je kako to učiniti na način koji je dobar za sve,“ rekao je kralj, djelujući nelagodno, ne dajući ni eksplicitnu podršku ni direktno odbijanje Trumpovog plana.
Jordanski zvaničnici su prije sastanka rekli da žele izbjeći situaciju u kojoj bi Trump javno stavio kralja u neugodan položaj, a komentari u Ovalnom uredu nisu bili unaprijed planirani.
Kralj je navodno namjeravao poručiti Trumpu da bi takav potez mogao podstaći radikalizam, proširiti haos u regiji, ugroziti mir s Izraelom i čak zaprijetiti opstanku same Jordanske kraljevine.
Sastanak je održan u prisustvu kraljevog sina, prijestolonasljednika Huseina, američkog državnog sekretara Marca Rubija, jordanskog ministra vanjskih poslova Aymana Safadija i drugih zvaničnika.
Jordan, koji se graniči sa Saudijskom Arabijom, Sirijom, Izraelom i okupiranom Zapadnom obalom, već je dom za više od 2 miliona palestinskih izbjeglica u populaciji od 11 miliona ljudi, što već dugo predstavlja izvor zabrinutosti za jordanske vlasti.
Amman se također suočava s posljedicama Trumpove 90-dnevne suspenzije američke pomoći. Dok su Izrael i Egipat dobili izuzeća, 1,45 milijardi dolara godišnje pomoći koju Jordan prima i dalje je zamrznuto dok administracija Trumpa ne dovrši reviziju svih inostranih finansiranja.
(Vijesti.ba)