Magazinović: Na tenderima kradu ministri, direktori, službenici ...

Po njegovim riječima, ne može firma dobiti tender u postupku koji nije u skladu sa zakonom, a da joj to neko iz institucije ne omogući.

- Znajući ko u tome sve učestvuje, moram reći da je sprečavanje krađe kroz javne nabavke kompleksno pitanje, a i sigurnosni izazov. Ogroman je novac tu u pitanju - kazao je Magazinović, koji je predložio izmjene Zakona o javnim nabavkama.

Dodao je da je direktora Agencije za javne nabavke Tarika Rahića zamolio da mu objasni koji su sve načini kako se pljačka novac iz budžeta na tenderima.

- Ne da mi je objasnio, nego je napisao čitavu malu knjigu primjera kako se to radi, iz prakse - kazao je Magazinović, te naveo neke od primjera.

Istaknuo je da je zakonom omogućeno izbjegavanje sankcija, navodeći da "zakon stimuliše ljude da kradu na tenderima“.

- Šta su prekršaji - od 300 KM do 3.000 KM za odgovorno lice, za firmu od 1.500 KM do 15.000 KM. Praktično, ministarstvo plaća samo sebi u budžet kaznu, dakle to je nepostojeća sankcija, a pravno lice 3.000 KM. Ukrao 200.000 KM, a plati 3.000 KM - kazao je Magazinović.

Govoreći o tome "ko krade“, rekao je da "krade prvi i drugi ešalon - prvi ministar i direktor, ali drug ešalon je također uključen u sve ovo, oni koji pokreću nabavku, članovi komisije, oni koji pripremaju tendersku dokumentaciju...“

- Dakle, prvi i drugi ešalon, mada ministar i direktor su uvijek odgovorni, samo je pitanje koliko. Zaključujemo da se krade na sve strane, da zakon ima rješenja koja to stimulišu nekažnjavanjem, odnosno neadekvatnim kažnjavanjem i da pravosuđe krađu novca iz budžeta tretira, kad dođe neko na sud, kao prekršaj u saobraćaju, ili remećenje javnog reda i mira, daj mu najmanju kaznu neka plati 300 KM i neka ide kući - kazao je Magazinović.

Po njegovim riječima, rješenje su izmjene dva zakona - Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona.

- Na koji način. U javnim nabavkama prvo povećati novčane kazne na maksimalni iznos. Zakon o prekršajima kaže da je od 500 KM do 20.000 KM kazna, a Zakon o javnim nabavkama ide ispod minimuma, pa kaže kod nas je od 300 KM do 3.000 KM. Dakle i to je protuzakonito, ne može se ići ispod minimuma koji je određen - naveo je Magazinović.

Dodao je da treba ispoštovati Zakon o prekršajima da kazna bude od 500 do 20.000 KM.

- Broj dva i možda najvažnije je obavezno izricanje sankcije onome koga se nađe da je krao pare iz budžeta i to na način da se zabrani obavljanje poziva ili dužnosti. Dužnost je ministar i direktor, a poziv je član komisije, šef odjela za javne nabavke itd. - kazao je Magazinović.

On smatra da je potrebna i dopuna Krivičnog zakona sa dva nova krivična djela - pogodovanje u postupku javne nabavke i uticaj na odluku ugovornog organa u postupku javnih nabavki, sa zatvorskim kaznama.

- Imat ćemo vrlo moćne protivnike za ovaj zakon, spremne na sve. Treba da znate da je bavljenje ovom temom vrlo krupan sigurnosni izazov. Treba da znate da će krupna sredstva i dio političke moći biti angažovana da se ovo zaustavi. Ali spreman sam odigrati ovu utakmicu zajedno sa direktorom Agencije za javne nabavke, našim saradnicima, s ljudima iz tužilaštva kojima je stalo da ovo ne bude ovako kako sam dao primjere, nego bitno drugačije - istaknuo je Magazinović.

Po njegovim riječima, između bandita koji naoružan, sa kapuljačom, uleti i opljačka banku i onoga koji ukrade pare kroz javne nabavke nema nikakve razlike - bandit, bandit.

Direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić je kazao da onaj koji krade javni novac "ima perspektivu iz koje ga posmatra kao tuđi novac“.

- Kad je novac tuđi, vjerovatno ga lakše ukrade. Međutim, to je naš novac, to je novac građana BiH, to je novac koji je potrebno kanalisati u bolje zdravstvene usluge, u bolje sigurnosne usluge, u bolji asfalt, u bolje osvjetljenje, u veću sigurnost naših učenika, odnosno djece i tako dalje. Dakle, razmjere ukupno ukradenog novca iz budžeta su ogromne - kazao je Rahić.

Činjenica je, dodao je on, „da ćemo se susresti s određenim otporima različitih moćnika, mafije, organizovanog kriminala“.

- Međutim, neko mora početi, najprije govoriti o ovome zlu i pošasti i smišljati neka rješenja kojima će anulirati, ili svesti te malverizacije, pokušati svesti na neku najmanju moguću mjeru kako građani BiH više ne bi bili taoci ovakve jedne rabote i djelatnosti - naveo je Rahić.

(Vijesti.ba / FENA)