Kako rasteretiti privredu u FBiH: Mađarska kao primjer?

Recentna situacija u Mađarskoj, gdje je postignut trogodišnji sporazum između Vlade i poslovnog sektora o povećanju minimalne plate, postavlja pitanje može li BiH usvojiti slične pristupe za poboljšanje uslova za radnike.

Iako Mađarska nije savršen ekonomski model, mnogi smatraju da bi njeno iskustvo moglo biti koristan smjer za BiH u kontekstu povećanja konkurentnosti i kupovne moći radnika.

Naime, u Mađarskoj je krajem novembra prošle godine postignut sporazum kojim je dogovoreno povećanje minimalne i garantovane minimalne plaće kroz trogodišnji plan. Cilj ovog sporazuma je povećanje kupovne moći radnika i uključivanje većeg dijela društva u ekonomski rast.

Prema planu, minimalna bruto plata u Mađarskoj trebala bi do 2027. godine doseći 50 posto od prosječne bruto plaće te godine.

Od januara ove godine, minimalna plata već je povećana za 9%, što znači da sada iznosi 290.800 forinti (oko 1371 KM). Za usporedbu, u Federaciji BiH minimalna bruto plata iznosi 1744 KM, što znači da je radnik u FBiH skuplji od radnika u Mađarskoj za 373 KM.

Prema mišljenju ekonomista, ovakvi podaci upućuju na opasnost smanjenja konkurentnosti domaćih kompanija, naročito onih koje su izvozno orijentirane.

Ekonomista Igor Gavran za Vijesti.ba komentarisao je ovu situaciju, ističući da, iako Mađarska nije idealan model, njena ekonomija svakako može poslužiti kao primjer za BiH.

"Iako Mađarska nije neki model idealne ekonomije i ima dosta svojih problema, svakako je ispred nas. Ovakav dugoročan i predvidiv pristup povećanju minimalne plaće, gdje se planira više godina unaprijed i uzima u obzir ukupan trošak rada, odnosno bruto plaća je daleko racionalnija i sigurno u mnogim aspektima ima smisla i za BiH. Ipak ne treba ići ni u drugu krajnost pa zanemariti neto iznose jer primarni cilj mora biti povećanje primanja radnika", poručuje Gavran.

Dodaje da je rasterećenje poslodavaca neophodno, ali tek kao alat za omogućavanje većeg povećanja primanja radnika, a ne da se ostavi na slobodnu volju, hoće li se to smanjenje opterećenja zadržati za sebe kao povećanje profita ili isplatiti radniku.

"Ako se to ima u vidu i paralelno osigura i jedno i drugo, uz također osiguravanje da sve ne rezultira rastom cijena i inflacijom, onda bi bili na dobrom putu i mogli očekivati pozitivne efekte", kazao je Gavran za Vijesti.ba.

Za BiH, ovakav pristup mogao bi biti ključan za unaprjeđenje konkurentnosti, ali samo uz odgovarajuće reforme i politiku koja neće samo favorizirati jednu stranu.

U konačnici, postizanje ravnoteže između smanjenja troškova za poslodavce i povećanja plaća radnicima, uz sprječavanje inflacije i rasta cijena, bit će ključno za uspjeh bilo kakvih reformi.

Tarik Kučević

(Vijesti.ba)