U Hrvatskoj od 2011. upeterostručena upotreba kokaina

Prema rezultatima znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske: 2023, najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4,6 posto), između 35 i 44 godine (3,9 posto) i između 15 i 24 godine (3,6posto).

U Hrvatskoj situacija s obzirom na dostupnost kokaina može biti dodatno zabrinjavajuća po pitanju mladih budući da je prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine, RH iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima.

Dvadeset dva posto učenika u dobi 15-16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga.

U EU je 2022. zaplijenjeno 323, a 2021. 303 tone kokaina, kaže pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, piše Hina.

Najveće zapljene kokaina zabilježene su Belgiji, Španiji i Holandiji koje su zemlje s velikim lukama pogodnim za transport droge. "Europske zapljene sada premašuju one u SAD-u, koje se povijesno smatraju najvećim svjetskim tržištem kokaina", kaže Petković.

Dodaje da je kokain nakon kanabisa, druga najčešće korištena ilegalna droga u Europi i tijekom posljednjih 12 mjeseci konzumiralo ga je oko 1,4 posto ili četiri milijuna odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine. Broj odraslih Europljana koji su tijekom života konzumirali kokain je 5,4 posto, odnosno riječ je o 15,4 milijuna osoba.

Ističe da trenutačni trendovi u Europi ukazuju ne samo na porast uporabe kokaina, već i na politoksikomaniju - višestruku ovisnost.

Većina korisnika koristi više psihoaktivnih tvari istovremeno, tako da je politoksikomanija danas postala pravilo, a ne iznimka.

"Kombinacije kokaina s, primjerice, alkoholom ili sedativima poput benzodiazepina mogu dramatično povećati zdravstvene rizike, s obzirom na to da maskiraju učinke jedne droge i povećavaju vjerojatnost predoziranja. U sve većem broju zemalja prijavljena je i intravenska uporaba kokaina te korištenje crack kokaina", kaže Petković.

"Kretanja na tržištu kanabisa stvaraju nove izazove za države članice EU u njihovom pristupu kao najčešće konzumiranoj ilegalnoj drogi u Europi", kaže Petković.

Navodi da se prema podacima Europskog izvještaja o drogama (2024.), prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa (hašiš) udvostručio u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti dok je sadržaj u biljnom kanabisu općenito stabilan.

"Sustav ranog upozoravanja EU-a je 2023. zaprimio izvješća o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri bila polusintetska. Najčešće detektirani polusintetski kanabinoid je HHC, koji je 2022. bio prvi od ovih tvari prijavljen u Europi.

Iako je znanje o učincima ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvješća o otrovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice koje sadrže HHC.

Od ožujka 2024. godine, HHC je naveden kao kontrolirana droga u najmanje 18 država članica EU", kaže Petković i napominje da se procjenjuje da oko 1,3 posto odraslih osoba u Europskoj uniji (3,7 milijuna ljudi) svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis.

(Vijesti.ba / Fena)