Zavodi za zapošljavanje nemaju nikakvu ulogu: Kome su našli posao?

Sredstva koja realizuju nerijetku su, javna je tajna, izvor korupcije te su u zadnje vrijeme sve češće pod lupom istražnih organa i tužilaštava...

Naime, vrijednost ugovora za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja iznosila je čak 52 miliona KM, a dodatnih 22 miliona KM za njih efektu su skorašnje Odluke o minimalnoj plati u Federaciji BiH.

Zavodi, između ostalog, novac troše i na jubilarne nagrade zaposlenicima, što u prevodu znači da se časte za nerad.

"S obzirom na to da se Federalni zavod finansira iz javnih sredstava, nije primjereno ni opravdano vršiti obračun i isplatu jubilarnih nagrada zaposlenicima (u ukupnom neto iznosu od 20.773 KM), te na tako utvrđene iznose obračunavati i plaćati pripadajuće poreze i doprinose", navodi se u revizorskom izvještaju.

Redovna konstatacija revizora je i da se ne poštuju odredbe zaključenih ugovora sa korisnicima sredstava u dijelu rokova dostavljanja obavijesti o uplaćenim doprinosima za sufinansirane osobe i druge dokumentacije za pravdanje sredstava.

Usto, u praksi nerijetko svjedočimo pojavi korištenja zavoda za zapošljavanje samo kao sredstava za korištenje beneficija zdravstvenog osiguranja te da isti ne posreduju u traženju posla građanima već da isključivo služe za registraciju nezaposlenih. Dok se benefit zdravstvenog osiguranja ne izuzme iz ingerencije Zavoda za zapošljavanje, tačan broj nezaposlenih ostaće nepoznat, pogotovo jer se i oni građani koji odlaze u druge zemlje i dalje evidentiraju kao nezaposleni u BIH.

O ovoj problematici razgovarali smo sa ekonomskom analitičarkom Svetlanom Cenić koja nam ističe kako zavodi za zapošljavanje počesto kod nas služe da se udome istopartijski kadrovi, da se zaposli "ovaj ili onaj" te mu se tako riješi statusno pitanje jer je odan stranci.

Velika zloupotreba

"Teško da su Zavodi za zapošljavanje našli bilo kome posao. Oni su bili sredstvo da se registruju nezaposleni, isplaćivano je i realizovano zdravstveno osiguranje za nezaposlene preko njih.  To je katastrofa, i zaista, nikakvog onda udjela nemaju na tržištu rada", objašnjava nam Cenić.

Također, dodaje, postoje slučajevi zapošljavanja određenih kadrova, ali i otpuštanje istih nakon što "prođe projekat" ili se "završi subvencija".

"Recimo, u traženju posla ima nekoliko stvari a to je da ako neko odbije posao - neće da radi u npr. proizvodnji ili neće nešto drugo, šta dalje? Nema odgovora kad ga skidaju sa zavoda za zapošljavanje, da li je iko, recimo, pratio realizaciju kada su projekti u pitanju pa zatim ima li podsticaje ili subvencije onaj ko ga zaposli itd", priča Cenić za Vijesti.ba.

S druge strane, ističe, pitanje je koliko ljudi, osim onih hoće zdravstveno osiguranje, aktivno traži posao. "Tu je zbog nekih beneficija, a na drugoj strani radi 'na crno".

Mnogo je, dodaje ona, sličnih problema - oni se moraju vrlo profesionalno struktuirati.

"Ako opstanu zavodi, moraju biti profesionalni i, druga stvar, posjedovati adekvatan kadar" zaključila je Cenić u razgovoru za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)