31.01.2025 / 15:31 BiH - Ko je prava adresa?
Bojkot trgovina: Kako politika preusmjerava gnjev na druge
U Bosni i Hercegovini potpuno su zaustavljene velike javne investicije, veliki javni radovi, vlade na svim niovima uvode dodatna ograničenja privredi, dodatne namete privredi, povećaju cijene struje i drugih energenta, a onda gnjev javnosti usmjere na, danas – trgovce.
Ipak, građani Bosne i Hercegovine imaju više savjesti o ekonomiji od političara, pa se nisu odazvali pozivu na bojkot u onoj mjeri u kojoj se to očekivalo.
Da se radi o potpunom nonsensu, govori činjenica da su sedmicama ranije orkestrirana negodovanja zbog neradne nedjelje i činjenice da su tim danom zatvorene trgovine, a onda se za petak orgnizuje bojkot istih. Apsurdnija od toga je samo podrška koju su bojkotu dali političari, koji su sebi protekog mjeseca povećali plate. Samo u ovoj godini, političari, državni službenici i namještenici će građane Federacije BIH koštati dodatnih 348 miliona KM.
Protivnik bojkota prodavnica je istaknuti sindikalista iz Tuzle, Sakib Kopić. On za Vijesti.ba kaže da ovo nije način rješavanja problema u kojem se nalazimo.
„Ja sam siguran da su trgovci, marketi i trgovine pogrešna adresa bojkota. Činjenica je da cijene rastu, ali one prate tržište nabavke i cijene usluga. Vi imate sada da je brašno poskupilo u cijeloj Evropi, mi pšenicu uvozimo. Ovdje je ključ u vlastodršcima“, kaže Kopić.
Vlast je, ističe Kopić, umjesto brige o cijenama, sebi povećala plate.
“Mi umjesto da se tome protivimo i borimo protiv toga, mi se bavimo prodavnicama“, ističe Kopić.
Dobar dio građana je shvatio da je najveća odgovornost na regulatoru - konkretnom slučaju Vladi Federacije BiH i da su trgovci tek zadnji u lancu.
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić za Index kaže da je ukupno šest ključnih sudionika u procesu - osim potrošača, to su dobavljači, radnici, kreditori, država i trgovci.
"Svi oni imaju svoj ekonomski interes. Samo se vlasnike, trgovce gleda kao nekom vrstom poslovne babaroge, motivirane isključivo profitom. A čime da budu motivirani? Zamislite da nisu motivirani interesom. Onda bi propali. To znači da bi dobavljači imali mjesto manje za prodaju hrane, djelatnici imaju mjesto manje gdje mogu raditi, potrošači mjesto manje gdje mogu kupovati", navodi.
No, u BIH postoji još jedan problem kod jednog dijela građana, mentalitet zapeo u socijalizmu. U vremenu kada se mogao kupiti samo litar mjeka, ako ga ima, i po cijeni koju odredi država, što opet ne odgovara Ustavu, ali i vremenu kojem živimo i koje nam propisuje tržišnu ekonomiju. Ali o tome u narednim tekstovima.
(Vijesti.ba)
