Koji su dosijei o ubistvu Kennedya još povjerljivi?

Mnogi koji su proučavali šta je do sada objavljeno, kažu da javnost ne bi trebalo da očekuje potresna otkrića, ali postoji veliko interesovanje za detalje atentata i događajima u vezi s njim. Uz to je mogućnost pristupa značajnim novim informacijama primamljiva za istraživače.

Trump je u četvrtak naložio direktoru Nacionalne obavještajne službe i državnom tužiocu da u roku od 15 dana pripreme plan objavljivanja dokumenata u vezi s ubistvom Kennedya. Međutim, nije jasno kada bi ti dokumenti mogli biti objavljeni.

Cilj naredbe je da deklasifikuje preostale savezne evidencije i u vezi sa ubistvima 1968. godine senatora Roberta F. Kennedya i lidera pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga. Za objavljivanje tih dokumenata se plan se mora izraditi u roku od 45 dana.

Robert F. Kennedy, koga je Trump imenovao za ministra zdravlja, rekao je da nije uvjeren da je usamljeni revolveraš bio jedini odgovoran za atentat na njegovog strica.

Kada je te godine avion „Air Force One“ s predsednikom i prvom damom sletio u Dalas, dočekali su ih vedro nebo i oduševljena publika. Sa predizbornom kampanjom na horizontu sledeće godine, došli su u Teksas da pojačaju političku podršku. Ali, dok je povorka završavala svoju paradnu rutu u centru grada, iz zgrade Teksaškog skladišta školskih knjiga začuli su se pucnji. Policija je ubrzo uhapsila 24-godišnjeg Lee Harvi Osvalda koji je bio na šestom spratu, na mjestu kakvo bi snajperista poželio. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Jack Rubi je pred policijom Osvalda ubio pištoljem tokom prebacivanja u zatvor.

Godinu dana poslije atentata, komisija koju je predsednik Lindon B. Johnson osnovao da istraži, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije ugušilo mrežu svakojakih teorija tokom šest decenija od tada.

Početkom 1990-ih, savezna vlada je naložila da svi dokumenti u vezi sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Državnoj upravi za arhive i evidenciju. Zbirka od preko pet miliona dokumenata trebalo je da bude otvorena 2017. godine, osim ako drugačije ne odluči predsjednik.

Trump koji je dužnost za svoj prvi mandat preuzeo 2017. godine, rekao je da će dozvoliti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju zadržao neka jer je ocijenio da bi objavljivanje potencijalno moglo biti štetno po državnu bezbjednost.

Većina istraživača slaže se da još nije objavljeno 3.000 dokumenata, bilo u cjelini ili djelimično, a mnogi potiču iz CIA-e.

Još ima dokumenata u zbirci JFK za koje istraživači ne vjeruju da će predsjednik moći da ih objavi. Oko 500 dokumenata, uključujući poreske prijave, nije podleglo zahtjevu za objelodanjivanje 2017.

Neki od dokumenata koji su već objavljeni, sadrže detalje o načinu na koji su obavještajne službe radile u to vrijeme, uključujući depeše CIA-e i memorandume u kojima se govori o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom putovanja u Meksiko City nekoliko sedimica prije atentata. Taj bivši marinac je prethodno prebjegao u Sovjetski Savez, odakle se vratio kući u Teksas.

Jedan dopis CIA-e opisuje kako je Osvald telefonirao sovjetskoj ambasadi dok je bio u Meksiku da bi tražio vizu za posjetu Sovjetskom Savezu. Posjetio je i kubansku ambasadu, očigledno zainteresovan za vizu koja bi mu omogućila da poseti Kubu i tamo sačeka sovjetsku vizu 3. oktobra, više od mjesec dana prije atentata, ali se ipak vratio u Sjedinjene Države preko prelaza na granici Teksasa.

U drugom memorandumu, datiranom dan poslije ubistva, kaže se da je, po prisluškivanom telefonskom pozivu u Meksiko Cityu, Osvald komunicirao sa oficirom KGB-a dok je bio u sovjetskoj ambasadi.

Ma koliko detalji bili bitni za javnost ili ne, istraživači kažu da njihovo objavljivanje doprinosi razumijevanju perioda Hladnog rata.

(Vijesti.ba)