Mustafa Gladan: Sirovi neugledan kamen brušenjem i poliranjem pokaže svu ljepotu

Pored njegove radnje "Naturalis" na Baščaršiji prolaznici se zaustavljaju jer ih privuče ljepota dragog kamenja, koje je Mustafa sakupio iz čitavog svijeta, a svakako i iz Bosne i Hercegovine.

Mustafa Gladan je gemolog, a to je nauka o dragom kamenju. Studij je završio na prestižnom Gemological Institutu (GIA) u Americi, za prepoznavanje, pozitivnu identifikaciju dragulja i njihovu procjenu.

Kao informatičar, dosta je život proveo ispred kompjutera. Kasnije se opredijelio za nešto njemu draže, a to je kamen, jer, kako kaže, "ljudi s osmijehom dolaze kod nas, oduševljeni što vide da je nešto divno, prekrasno i odmah je to sve ljepše, sva ta pozitivna energija puno ljepše utiče na sve".

-  Po profesiji sam gemolog i bavim se uglavnom dragim kamenjem, samim tim i poludragim kamenjem, a to su dijamant, rubin, safir i smaragd, to je top četiri. Ono što mi je interesantno u toj nauci je određivanje porijekla dragog kamenja - kaže Mustafa u intervjuu za Fenu.

Posjeduje kompletnu opremu za pozitivnu identifikaciju dragog kamenja, a sam proces identifikacije ima 18 koraka, iako on već na drugom ili trećem može utvrditi o kojem kamenu je riječ. Stoga mu ljudi često donose nakit, svoje "kamenčiće" na procjenu.

Navodi da obrada kamena zavisi od uzorka, da li je veći ili manji, zavisi i od vrste minerala, koliko je tvrd i koliko se može obrađivati. Neki tvrđi minerali se puno teže obrađuju, a ako je veći komad onda se oni koriste kao ukras ili kao kolekcionarski primjerak i oni se nikada ne obrađuju.

No, ukoliko je u pitanju proizvodnja ukrasa ili nakita onda to zavisi od samog kamena, lokaliteta gdje je kamen pronađen i šta se želi postići izradom.

- Ako na primjer pravimo nešto od kreševskog citrina ili busovačkog dimnog kvarca, i ako su manji komadi oni se ne obrađuju puno, nego se samo uvežu ako su mekši. A ako su neki mekši materijali, naši opali i slično, oni se mogu lagano oblikovati da bi se napravio neki privjesak. Dakle, obrada zavisi od vrste minerala, što je tvrđi obrada traje duže, a to je onda skuplje. Ali generalno, obrada može da traje od par minuta do nekoliko sati i u tom procesu koriste se rezne mašine i mašine za poliranje - pojasnio je Mustafa Gladan.

Komentirajući koliko Bosna i Hercegovina ima tih dragocjenosti i kakav je 'kamen bosanski', on smatra da je BiH bogata. Postoje nalazišta još od starih Rimljana: nalazište zlata u Bakovićima kod Fojnice, rimski rudnici rubina na planini Zvijezdi, između Olova i Vareša.

Što se tiče poludragog kamenja, među najpoznatijima je Busovačka planina u kojoj su ogromna nalazišta kvarca, čak i jedna vrsta minerala, kristala hijalofan, ali to nalazište je sad trenutno pod vodom.

Također, tu je i poznatiji Kreševski citrin, jako cijenjen kod kolekcionara zbog medene boje. Nekada je, kaže, sa prijateljima obilazio neka nalazišta i sajmove raznoraznih minerala.

Mustafa ne obrađuje sve kamenje, već po potrebi, ono što ga u tom trenutku zanima.

- Obrada kamena, dragulja, minerala je specifična po tome što se nađe, na primjer, sirovi kamen koji je neugledan, običan. Ali kada se on malo izbrusi i polira, tek onda vidite te njegove šare, tek onda vidite tu njegovu strukturu i ljepotu – pojašnjava on.

Na pitanje da li kamen ima dušu, kaže da bez čovjeka nema, a da li ima određenu energiju koja pozitivno utiče na našu dušu, to je već druga priča koja ulazi u grane ezoterike, kristaloterapije. Ali, na primjer, kristal kvarca prirodno ima frekvencije, vibracije i koristi se u izradi satova.

Sa njim je godinama radio rahmetli Abdulah Gutić, njegov punac, izrađivao je lijepe ukrase, bio im je pomagač i savjetnik u svemu. Od njega je puno naučio.  

Mustafa kaže da ima mladih koji su zainteresovani, svrate, razgovaraju, objašnjavaju im. Međutim, iskustvo, zanat se stiče godinama kao i u svim tradicionalnim zanatima, a mladi baš i nemaju želje da to nešto dugo rade.

No, ipak ima izuzetaka. Ivana Pantelić-Kadrić od malih nogu voli kamenje, a priliku da dječiju maštu ostvari izradom nakita od kamena našla je u zanatskoj radionici "Naturalis".

Za nju je izrada nakita od kamena fascinantna. Jer, kako pojašnjava, od naizgled neprivlačnog kamena, tokom izrade pojavljuje se najljepši kamen, dragocjenost. Ta kreativna umjetnost izrade nakita je ispunjava i smiruje.

Izrađuju nakit, tespihe, levhe, magnete, ukrasne predmete. Imaju liniju svijeća sa kristalima. Spoj tradicionalnog i modernog, kreativna umjetnost čija je suština prirodni kamen.

Imaju stalne kupce i rado sarađuju sa umjetnicima, filigranima, zlatarima koji traže određenu vrstu kamena za svoj rad.

Mustafa rado obilazi sajmove i to je ono što ga ispunjava, jer tom prilikom vidi nešto novo, stupa u kontakte s ljudima koji imaju rudnike, i to mu je najdraži aspekt posla. Njegove preporuke za kreativnu proizvodnju i tržište su znakovite.

- Čovjek je kreativno biće. Da bi nešto novo napravio, što bi moglo biti interesantno ljudima, treba malo da obiđe i da vidi šta sve ima po svijetu – da obilazi sajmove, radnje i slično. I onda se ljudi u tome mogu pronaći da bi nešto onda oni novo stvorili – kaže on.

Neko će kopirati nekoga to je sigurno, dodaje, ali što čovjek vidi više različitih stvari to može dobiti bolju ideju za nešto novo što bi on mogao stvoriti.

- I to je ono što bih ja preporučio ljudima da što više obilaze i da što više vide šta se to po svijetu radi i možda napravi nešto novo, nešto što će biti interesantno, da bi bili unikatni. Naravno sve u skladu sa mogućnostima - poručio je gemolog Mustafa Gladan u intervjuu za Fenu.


(Vijesti.ba / FENA)