Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović komentirsao je jučer za RTV Herceg-Bosne usvajanje Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, istaknuvši kako su Hrvati ponovno preglasani, ali da projekt ostaje strateški interes za BiH i hrvatski narod.
"Ono što je pozitivno jest da su svi Hrvati u Domu naroda bili na istoj strani i nisu podržali ovakav pristup. Međutim, preglasavanje nije dobro i smatram da način na koji se ovo izglasalo nije primjeren. Sve bošnjačke stranke bile su koordinirane oko ove odluke. Poruka nam je poslana. Na nama je da radimo najbolje što možemo", rekao je Čović.
U razgovoru s Katarinom Baotić istaknuo je da će se nastaviti tražiti rješenja kako bi firma koja će voditi projekt imala sjedište u Mostaru te bila nezavisna javna institucija.
"Imamo dovoljno instrumenata da to realiziramo na primjeren način, iako nam je poslana loša politička poruka", kazao je.
Naglasio je kako je cilj što brža realizacija projekta kako bi se omogućilo sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom te donošenje odluka na razini kantona i lokalnih zajednica kroz čije područje plinovod prolazi.
Čović je odgovorio i na pitanje o ulozi međunarodne zajednice u ovom projektu, posebice američkog ambasadora i visokog predstavnika.
"Visoki predstavnik se nije previše uključivao, a što se tiče američke administracije, oni su kazali svoje. Naše partnerstvo s njima će se nastaviti, ali jasno ćemo izražavati naše interese. Ne smatram da je strateški interes bilo koga da baš jedna određena firma provodi ovaj projekt, posebno ako imamo negativna iskustva s njom", rekao je, referirajući se na tvrtku BH-Gas.
Pritom je istaknuo kako u toj firmi nije zaposlen nijedan Hrvat, niti je iko iz hrvatskog naroda zastupljen u menadžmentu. "Ovo je ogroman financijski projekt koji mogu nositi isključivo zdrave firme u financijskom i organizacijskom smislu", poručio je.
Naveo je da je stav hrvatske strane iznesen i američkom ambasadoru Michaelu Murphyju. "Ostajemo pri svom stavu i to ćemo ponoviti u budućim razgovorima. Naši strateški interesi moraju biti zadovoljeni, a naš vanjskopolitički put ostaje euroatlantski, uz partnerstvo sa SAD-om", zaključio je.
Na pitanje što očekuje od Republike Hrvatske po pitanju južne plinske interkonekcije, Čović je izrazio uvjerenje da će Zagreb i dalje podržavati stav Hrvata u BiH.
"I dalje će biti isti. Mislim da ćemo zajedno napraviti sve što treba kako bi ovaj projekt što prije bio realiziran", kazao je.
Osvrnuo se i na odgađanje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zbog čega su evropski zakoni ponovno na čekanju.
"Zakoni će se usvojiti. Dogovor je bio da se još prije Božića usvoje budžet i ključni zakoni. Međutim, odnosi u partnerstvu Sarajevo-Banja Luka-Mostar, odnosno među predstavnicima triju naroda, doveli su do toga da su zakoni skinuti s dnevnog reda", rekao je.
Naglasio je da su postojali dogovori s partnerima kako bi se zakoni donijeli u predviđenim rokovima, a zatim nastavili pregovori o Zakonu o sudovima BiH i Zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
"Obećali smo i predsjedniku hrvatske Vlade Andreju Plenkoviću da ćemo te zakone dovesti na dnevni red kako bismo u martu mogli započeti pregovarački proces s Evropskom unijom. No, vidljivo je da koalicija više nema stabilnu većinu, osim kada su u pitanju bošnjački interesi. Na drugim pitanjima sad imamo problem", upozorio je Čović.
Zaključio je da su počele inicijative za smjenu pojedinih ministara te da je sada nužno pronaći rješenje kako bi se politički partneri vratili za pregovarački stol i kako bi se ključni zakoni usvojili.
(Vijesti.ba)