Svaki drugi Amerikanac postaće dementan tokom života

Ovo znači da će do 2060. godine broj novih slučajeva demencije rasti za gotovo milion godišnje. Trenutno, oko osam miliona Amerikanaca ima neki oblik demencije, dok se godišnje dijagnostikuje oko 500.000 novih slučajeva.

Autori studije ističu da su ranije procjene bile potcjenjene zbog nepouzdane dokumentacije u zdravstvenim evidencijama, neprepoznatih simptoma u ranim fazama bolesti, kao i zbog nedovoljnog prijavljivanja bolesti kod manjinskih grupa koje su u većem riziku, a često nemaju pristup adekvatnoj zdravstvenoj njezi, prenosi Daily mail.

"Životni rizik od oboljevanja od demencije je ključna mjera javnog zdravlja koja treba da podigne svijest, poboljša angažman u prevenciji i informiše donosioce odluka. Rezultati upozoravaju na hitnu potrebu za politikom koja unapređuje zdravo starenje, sa fokusom na zdravstvenu ravnopravnost", ističu istraživači.

Studija je objavljena u časopisu Nature Medicine i obuhvatila je 15.800 odraslih osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj studiji pod nazivom Atherosclerosis Risk in Communities (ARIC) od 1987. do 2020. godine. Ova studija je mjerila različite zdravstvene parametre, uključujući kognitivno stanje.

Najugroženije osobe od 75. do 84. godine života

Opšti rizik od razvoja demencije u SAD iznosi 42 odsto, pri čemu je kod žena 48 odsto, dok je kod muškaraca 35 odsto. Afroamerikanci imaju povišen rizik (44 odsto), dok je rizik kod bijelaca 41 odsto.

U 2020. godini zabilježeno je 514.000 novih slučajeva demencije, dok se procjenjuje da će taj broj porasti na 730.000 u 2030. i 1,03 miliona do 2060. godine.

Kod žena, godišnji broj slučajeva će porasti sa 325.000 (2020) na 458.000 (2030) i 640.000 (2060). Kod muškaraca, broj slučajeva će porasti sa 198.000 na 282.000 (2030) i 405.000 (2060).

Najveći porast biće kod osoba uzrasta od 75 do 84 godine, sa 250.000 novih slučajeva godišnje (2020) na 487.000 godišnje do 2060. godine.

Iako će broj dijagnoza među bijelcima biti veći, stopa porasta slučajeva biće veća kod Afroamerikanaca i utrostručiće se u naredne tri decenije, sa 60.000 novih slučajeva (2020) na 179.000 godišnje (2060).

Naučnici vjeruju da demenciju izaziva abnormalno nakupljanje proteina – amiloida i tau – u i oko moždanih ćelija. Kod oboljelih od Alchajmerove bolesti, amiloidni proteini se ne izbacuju efikasno iz tijela, što dovodi do stvaranja plakova u mozgu, prenosi Politika.

Takođe, tau proteini se odvajaju od neurona i formiraju "petlje", uzrokujući smrt neurona. Gubitak neurona dovodi do otežanog prenošenja informacija u mozgu, što naučnici smatraju glavnim uzrokom kognitivnih teškoća kod demencije.

Genetika, takođe, igra važnu ulogu u riziku od Alchajmerove bolesti. Istraživači su 2022. godine identifikovali 31 novi gen povezan sa ovom bolešću. Gen APOE-e4 ima najjači uticaj na rizik, posebno na razvoj bolesti u ranijem uzrastu.

Afroamerikanci češće imaju ovaj gen u odnosu na druge rase. U studiji Univerziteta Njujork, rizik od demencije kod osoba sa genom APOE-e4 kretao se između 40 i 60 odsto.

"Očekivani porast slučajeva demencije predstavlja značajan izazov za donosioce zdravstvenih politika, koji moraju da preusmjere napore na strategije za smanjivanje ozbiljnosti slučajeva i obezbjeđivanje adekvatne zdravstvene nege za oboljele", kaže dr. Džozef Koreš, autor studije i direktor Instituta za optimalno starenje pri NYU Langon.

Koreš je, takođe, istakao potrebu za rješavanjem rasnih nejednakosti u zdravstvu, uz apel na poboljšanje obrazovanja i korigovanje ishrane u zajednicama Afroamerikanaca, što može da pomogne u prevenciji kognitivnog opadanja u starijem dobu.


(Vijesti.ba)