Duraković: 9. januar izaziva sjećanja na agresiju i zločine u BiH

On je istaknuo da veliki broj građana Bosne i Hercegovine 9. januar podsjeća na početak agresije i zločina, odašilje poruku isključivosti u kojoj nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Bosance i Hercegovce i druge građane ovog entiteta i predstavlja jedan od razloga zašto je Ustavni sud taj datum označio kao neprimjeren za bilo šta.

"Za mnoge građane bh. entiteta RS kao i za te kao takav ni na koji način ne može biti prihvatljiv. Paradiranjem uniformisanih jedinica, naoružanih puškama u pratnji borbenih vozila teško se može tumačiti kao bilo šta drugo osim kao demonstracija sile i prijetnja bez obzira na mjesto na kojem se prijeti tom silom.Treba iznova i sve snažnije podsjećati da u Bosni i Hercegovini isključivost i prijetnje nikada nikome nisu donijele ništa dobro bez obzira o kome je riječ", poručio je potpredsjednik RS.

Duraković je poručio kao nas nije još puno ostalo u ovoj zemlji.

"Ovakvom politikom i ovim tempom i dinamikom za nekoliko godina ovdje će ostati samo političke elite i članovi njihovih stranaka. Odavno je bilo vrijeme za nešto sasvim drugačije ali, nikada nije kasno za mir, zdrav razum, kompromis i izgradnju institucija koje će garantovati poštivanje svih specifičnosti naše zemlje i osigurati trajnu stabilnost. Guranje prsta u oko nikada nikome nije donijelo ništa dobro. A proslava 9. januara kao “Dana Republike Srpske”nije ništa drugo nego guranje prsta u oko svima onima kojima su događaji koji su uslijedili nedugo poslije skupštine srpskog naroda održane tog datuma nanijeli trajno zlo od kojega se ne mogu oporaviti jer im se svake godine raskopavaju rane i u njih sipa so", istaknuo je on.

Potpredsjednik RS je dodao i da zanemarujući za čas činjenicu da sam datum predstavlja historijsku podvalu najprije samim Srbima jer, entitet Republika Srpska postoji tek od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, one koji obilježavaju ovaj datum, posebno oni koji uz datum veličaju i utemeljitelje i osnivače, presuđene ratne zločince neko iz Tužilaštva BiH bi konačno, trebao podsjetiti da je sve što čine ne samo antiustavni čin nego, i direktno negiranje izvornog Dejtonskog sporazuma te kao takvo podliježe krivičnoj odgovornosti.

"Nisam utopista, znam da se to u skorije vrijeme neće dogoditi makar ne dok Sud i Tužilaštvo BiH ne dožive ozbiljnu i temeljitu rekonstrukciju i konačno se liše političkog uticaja. Jasno ni to se neće dogoditi ni iznutra, ni potaknuto odlukama političkih moćnika koji skoro trideset godina postavljaju svoje tužioce i sudije ali, već to bi, ako do sada ništa drugo nije, trebalo podstaći međunarodne garante Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH u njemu, da učine nešto na zaštiti osnovnih ustavnih kvalifikacija: državnog kontinuiteta, teritorijalnog integriteta i osnovnih ljudskih prava, u jednom: vladavinu prava. Vladavinu prava i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu ne samo kao društvo koje je pretrpjelo genocid i međunarodnu agresiju Hrvatske i Srbije nego i kao društvo u kojem su osnovna ljudska prava podređena željama političkih etnonacionalističkih vođa teško je, ako je uopšte moguće, precijeniti. Društvu koje je pretrpjelo takvu agresiju hitno su potrebne inicijative tranzicijske pravde koje bi obnovile vladavinu prava zajedno s funkcionalnom demokratijom kako bi se spriječilo ponavljanje zločina. Podilaženje secesionistima i uzurpatorima individualnih ljudskih prava to sigurno nije", poručio je Duraković te dodao:

S tim u vezi, usprkos postojanju Zakona protiv negiranja genocida i protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, zbog toga što ga nema ko provesti, rukovodstvo entiteta Republika Srpska redovno i sve intenzivnije i zloćudnije negira genocid i druge ratne zločine i veliča one koji su predvodili činjenje ovih zločina: slave “Dan Republike Srpske”, tvrde da je došlo vrijeme za secesiju što kod bošnjačkog manjinskog naroda u ovom entitetu vraća sjećanje na progone i nasilje. Uskraćivanje podrške uspostavi vladavine prava u BiH kroz krivična gonjenja ovakvih djela ili inicijative za tranzicijsku pravdu ne samo da predstavlja neuspjeh u pravilnom upravljanju mirom i iznevjerava svaku nadu u demokratsku budućnost nego i po svemu podsjećaju na omogućavanje nastavka nacionalističkih planova iz 1990-ih i konačno protjerivanje preostalih Bošnjaka iz entiteta".

Dodao je i da želim istaći da popuštanje etnonacionalistima nije praksa samo međunarodne zajednice nego i domaćih političkih faktora koji, zarad kratkoročnih i kratkovidih ciljeva, propuštaju priliku za prilikom da insistiraju na uspostavljanju pravnog reda svim raspoloživim sredstvima.

"Nadam se i očekujem da u 2025. godini domaći politički faktori uz pomoć međunarodne zajednice prestanu popuštati nacionalistima, prestanu ignorisati obilježavanje zloglasnih datuma, prestanu ignorisati presude Evropskog suda za ljudska prava i konačno, odlučno stanu u odbranu stvarnih demokratskih načela na kojima počiva civilizacija. Dosadašnja praksa nedjelovanja oživjela je viziju ujedinjenja svih Srba u srpskom svijetu, podstakla govor mržnje protiv i prijetnje otcijepljenjem. Nesprečavanje „Dana Republike Srpske“ i zaustavljanje takvog govora mržnje samo su dva primjera posljedica popuštanja etno-nacionalističkim ciljevima na štetu demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Vrijeme je za akciju kako bi se osigurala ljudska prava i demokratska budućnost u Bosne i Hercegovine", zaključio je Duraković

(Vijesti.ba)