Vučićeva stara opsesija: Novi udar Srbije na Ustavni sud BiH

Predsjednik Srbije samo se oglasio šturom i skromnom čestitkom na svojim službenim kanalima na društvenim mrežama.

Zvaničnici Srbije svjesni su da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine taj datum, presudama iz 2015. i 2019. godine, proglasio neustavnim. Upravo je to jedan od glavnih razloga njihovog prisustva – javno iskazivanje nepoštivanja institucija BiH i oduka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ova institucija, stara je opsesija Aleksandra Vučića. Naime, Vučić se od momenta potpisivanja Dejtona počeo opsesivno baviti pitanjem stranaca u Ustavnom sudu BiH. O tome je, kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum objavio dvije analize u časopisu indikativnog imena – „Velika Srbija“, tadašnjem glasilu Šešeljevih radikala.

U prvoj Vučićevoj analizi pod naslovom "Šešelj u Ohaju" oštricu svoje kritike usmjerava u najvećoj mjeri prema ustavnim aranžmanima, prije svega načinu formiranja Predsjedništva i Ustavnog suda BiH.

Posebno neprihvatljiva odredba Dejtona za Vučića jeste ona o formiranju Ustavnog suda BiH, jer, kako primjećuje tadašnji radikal i aktuelni predsjednik Srbije, od devetorice članova ovog suda četvoricu bira FBiH, dvojicu RS, a dodatnu trojicu predsjednik Evropskog suda.

„Pošto se odluke donose većinom glasova“, piše Vučić, „u praksi bi bilo dovoljno da se samo jedan izabranik Evropskog suda priključi članovima izabranim u Federaciji, pa da se donese presuda protiv interesa srpske strane. A sudu je, štaviše, dato pravo da odlučuje koliko je neki pokušaj Srba iz Republike Srpske da formiraju konfederaciju sa Srbijom legalan.“

Vučićev politički kontinuitet u odnosu na 90-e upravo se najbolje ogleda u poziciji prema Ustavnom sudu, gdje iz njega progovara šešeljevski radikal. Tako u februaru 2020. godine, Vučić napada Ustavni sud BiH, nazivajući sudije Bošnjake – muslimanima, te govoreći da je strane sudije trebali eliminisati iz suda. „To je predviđeno za pet godina, a prošlo je 25 godina. Trebalo je da budu izabrane sudije, a ne da Makedonka i dvoje stranaca, zajedno sa muslimanima donose presudu da imovina predmet restitucije pripadne BiH, a ne RS“, kazao je Vučić, ostajući dosljedan svojim stajalištima koja je iznio u „Velikoj Srbiji“.

U drugoj analizi iz decembra 1995. godine pod naslovom "Posledice dejtonske terevenke" Vučić zaključuje riječima: „Na kraju, Srbi će podići glavu i vratiti svoje zemlje. Treba još samo malo sačekati. Da one koji su odgovorni za naš poraz i poniženje sklonimo sa pijedestala vlasti.“

(Vijesti.ba)