Klimatska kriza 'uzrokuje haos' u vodenom ciklusu Zemlje

Klimatska kriza "uzrokuje haos" u vodenom ciklusu planete, s razornim poplavama i paralizirajućim sušama koje pogađaju milijarde ljudi, pokazuje izvještaj.

Voda je najvažniji prirodni resurs za ljude, ali globalno zagrijavanje mijenja način na koji voda cirkuliše oko Zemlje.

Analiza vodnih katastrofa iz 2024. godine, koja je bila najtoplija godina ikada, pokazala je da su te katastrofe ubile najmanje 8.700 ljudi, natjerale 40 miliona ljudi da napuste svoje domove i izazvale ekonomske štete od više od 550 milijardi dolara (445 milijardi funti).

Rastuće temperature, uzrokovane kontinuiranim sagorijevanjem fosilnih goriva, ometaju vodni ciklus na više načina.

Topliji zrak može zadržati više vodene pare, što vodi ka intenzivnijim pljuskovima. Toplija mora daju više energije uraganima i tajfunima, ubrzavajući njihovu destruktivnu moć. Globalno zagrijavanje također može povećati suše izazivajući veće isparavanje s tla, kao i pomjeranje obrazaca padavina.

Smrtonosne iznenadne poplave pogodile su Nepal i Brazil 2024. godine, dok su poplave rijeka izazvale razaranja u srednjoj Evropi, Kini i Bangladešu. Super Tajfun Yagi, koji je pogodio jugoistočnu Aziju u septembru, bio je pojačan klimatskom krizom, kao i Oluja Boris koja je pogodila Evropu istog mjeseca.

Suše su također izazvale velike štete, sa smanjenjem proizvodnje usjeva u južnoj Africi za polovinu, što je uzrokovalo da više od 30 miliona ljudi bude suočeno s nestašicom hrane.

Poljoprivrednici su također morali klati stoku jer su njihove pašnjake presušile, a pad proizvodnje iz hidroelektrana doveo je do opsežnih nestanaka struje.

„U 2024. godini Zemlja je doživjela najtopliju godinu u historiji, a vodenim sistemima širom svijeta to je nanijelo ogromne štete, uzrokujući haos u vodenom ciklusu“, rekao je lider izvještaja, profesor Albert van Dijk.

On je rekao da je 2024. bila godina ekstremnih događaja, ali da to nije bio izolovan slučaj.

„To je dio pogoršavajućeg trenda intenzivnijih poplava, produženih suša i rekordnih ekstremnih događaja.“

Izvještaj upozorava na još veće opasnosti u 2025. godini jer emisije ugljen-dioksida nastavljaju rasti.

Izvještaj Global Water Monitor za 2024. godinu proizveo je međunarodni tim istraživača sa univerziteta u Australiji, Saudijskoj Arabiji, Kini, Njemačkoj i drugim zemljama.

Tim je koristio podatke sa hiljada zemaljskih stanica i satelita koji kruže oko Zemlje kako bi procijenili ključne vodene varijable poput padavina, vlažnosti tla, protoka rijeka i poplava.

Otkrili su da se rekordi u pogledu padavina obaraju s rastućom učestalošću. Na primjer, rekordi za mjesečne padavine obarali su se 27% češće u 2024. nego u 2000. godini, dok su rekordi za dnevne padavine obarali 52% češće. Rekordi za najniže padavine postavljeni su 38% češće.

„Dakle, vidimo lošije ekstremne događaje s obje strane“, rekao je Van Dijk.

U južnoj Kini od maja do jula rijeke Yangtze i Pearl poplavile su gradove i sela, prisilivši desetine hiljada ljudi da napuste domove i prouzrokovale stotine miliona dolara štete na usjevima. Poplave rijeka u Bangladešu u avgustu nakon jakih monsunski kiša pogodile su skoro 6 miliona ljudi i uništile najmanje milion tona riže.

Istovremeno, u Španiji je u oktobru palo više od 500 mm kiše u osam sati, izazivajući smrtonosne iznenadne poplave.

Grad Porto Alegre u Brazilu bio je poplavljen sa količinom kiše koja je odgovarala dvomjesečnim padavinama u samo tri dana u maju, pretvarajući ulice u rijeke.

„Jaki kišni događaji također su uzrokovali opsežne iznenadne poplave u Afganistanu i Pakistanu, usmrtivši više od 1.000 ljudi“, rekao je Van Dijk. Poplave su također prisilile 1,5 miliona ljudi da napuste svoje domove.

U Amazoniji je došlo do suše. „Šumski požari koje je izazvalo vruće i suho vrijeme uništili su više od 52.000 kvadratnih kilometara u samo rujnu, oslobađajući ogromne količine stakleničkih plinova“, rekao je Van Dijk.

„Od historijskih suša do katastrofalnih poplava, ovi ekstremni događaji utiču na živote, sredstva za život i cijele ekosisteme.“

Istraživači su rekli da sezonske klimatske prognoze za 2025. godinu i trenutni uslovi sugerišu da bi suše mogle biti još gore u sjevernoj Južnoj Americi, južnoj Africi i dijelovima Azije. Kišoviti regioni poput Sahela i Evrope mogli bi se suočiti sa povećanim rizikom od poplava, piše Guardian.

„Moramo se pripremiti i prilagoditi neizbježnim težim ekstremnim događajima“, rekao je Van Dijk.

„To može značiti jače odbrane od poplava, razvoj otpornije proizvodnje hrane i vodenih resursa na suše, kao i bolje sisteme za rano upozoravanje. Voda je naš najvažniji resurs, a njeni ekstremi – i poplave i suše – predstavljaju neke od najvećih prijetnji s kojima se suočavamo.“

(Vijesti.ba)