Nezdrav i zagađen zrak u većini bh. gradova, dobar jedino u Bihaću

Posebno je, sa kvalitetom zraka, teška situacija u glavnom gradu BiH, gdje je zrak, prema podacima od 14.00 sati, opasan za stanovništvo.

Indeks kvaliteta zraka u Sarajevu u 14.00 sati iznosio je 325, a koncentracija PM10 čestica u zraku iznosila je 318 po metru kubnom (m3).

PM-10 čestice su dobile naziv po svojoj veličini – one imaju manje od 10 mikrometara. Radi poređenja, ljudska dlaka je široka oko 100 mikrometara. I dok se krupnije čestice zadržavaju, na primjer u nosu, ove čestice prodiru u pluća.

PM-10 čestice mogu biti različitog sastava, a zajednička im je samo veličina. One su smjesa dima, čađi, prašine i kiseline uz teške metale.

Kada je koncentracija tih čestica u zraku između 0 i 20 mikrograma po metru kubnom, prema mišljenju stručnjaka, kvalitet zraka je odlličan, a dobar je dok ne prelazi 40 mikrograma. Do 50 mikrograma zrak je prihvatljiv, a iznad toga zrak je zagađen, piše Fena.

Kvalitet zraka je danas također izrazito loš na području: Ilijaša, Maglaja i Tešnja. U Ilijašu je indeks kvaliteta zraka u 14.00 sati iznosio 263, a u Maglaju i Tešnju 218 i 214.

U takvim uvjetima kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, a povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani, navode iz Ekoakcije koja prikuplja i objavljuje podatke o kvalitetu zraka na području Bosne i Hercegovine na svojoj web stranici.

I u drugim područjima, prema raspoloživim podacima, zrak je nezdrav ili umjereno zagađen, kao npr. na području Visokog, Zenice, Kaknja, odnosno Mostara i Jajca.

Kvalitet zraka jedino je dobar na području Bihaća, gdje je indeks kvaliteta zraka u 14.00 sati iznosio 50.

Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Njihov je promjer otprilike tri posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju.

Stiže promjena vremena

Meteorolozi su najavili da stiže promjena vremena koja će omogućiti da građani lakše dišu.

"Zagađujuće čestice iz nižih slojeva atmosfere moći će se raspršiti prema slobodnoj atmosferi, a to će omogućiti značajnije poboljšanje kvalitete zraka, pa se u petak, 03.01.2025. očekuje da će kvalitet zraka biti dobar nerijetko i odličan", poručio je Nedim Sladić ranije.

(Vijesti.ba)