Iran je s Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom održao razgovore o svom spornom nuklearnom programu u novembru 2024. godine.
Ti pregovori, prvi od američkih predsjedničkih izbora, dogodili su se nakon što je Teheran razbjesnila rezolucija triju država u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) kojom su optužile Iran za nesaradnju s tom organizacijom Ujedinjenih naroda.
Teheran je odbacio rezoluciju i obavijestio IAEA da planira u svojim postrojenjima instalirati nove centrifuge za obogaćivanje uranija.
Šef IAEA-e Rafal Grossi Reutersu je u decembru rekao da Iran „dramatično” ubrzava svoj program obogaćivanja uranija do 60 posto čistoće, sve bliže 90 posto potrebnih za razvoj nuklearnog naoružanja. Iran odbacuje da želi razviti takvo oružje i tvrdi da je njegov program miroljubiv.
Sjedinjene Države su se 2018. u vrijeme prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa povukle iz sporazuma šest svjetskih sila s Iranom potpisanog 2015. godine i vratile stroge sankcije nad tom državom, zbog čega je Teheran odlučio kršiti ograničenja tog dogovora.
Obnovio je zalihe obogaćenog uranija, rafinirao je njegovu fisijsku čistoću i instalirao centrifuge za povećanje njegove proizvodnje.
Indirektnim razgovorima između vlade američkog predsjednika Joea Bidena i Teherana neuspješno se pokušao oživjeti taj dogovor, no povratnik u Bijelu kuću Trump je u septembru rekao da se „dogovor mora postići” jer bi „posljedice bile nemoguće”.
(Vijesti.ba / HINA)