Potpuno izbjegavanje slatkiša više šteti srcu nego povremeno uživanje

Međutim, ovaj odnos ne važi za druge vrste unosa šećera, kao što su gazirani napici ili slatki prelivi.

"Zapanjujući rezultat našeg istraživanja je suprotan odnos između različitih izvora dodatog šećera i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ova iznenađujuća suprotnost naglašava važnost razmatranja ne samo količine unosa šećera, već i njegovog izvora i konteksta", kaže epidemiolog Suzan Janzi, prenosi B92.

Istraživači su analizirali podatke 69.705 ljudi iz švedskih javnozdravstvenih baza podataka. Učesnici, uzrasta između 45 i 83 godine, ispitivani su o svojoj ishrani i načinu života 1997. i 2009. godine, a zatim su praćeni do 2019. godine.

Unos šećera podijeljen je u tri kategorije: slatki prelivi (kao što je med), slatkiši (kao što su poslastice i kolači) i zaslađeni napici (kao što su gazirani napici).

Vrsta unesenog dodatog šećera potom je upoređena sa sedam vrsta kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždane i srčane udare, uz uzimanje u obzir drugih faktora rizika (kao što je pušenje), prenosi b92.

Veze su varirale između vrste šećera i vrste srčane bolesti. Na primjer, slatki prelivi su povezani sa povećanim rizikom od aneurizme trbušne aorte (izbočenja krvnih sudova). Međutim, uopšteno gledano, najniži rizici kod svih kardiovaskularnih bolesti zabeleženi su kod onih koji su sebi dozvolili povremeno uživanje u slatkišu.

Postoji mnogo faktora koji treba da se uzmu u obzir kada je riječ o različitim načinima na koje unosimo šećer: na primjer, koje druge hrane i pića konzumiramo zajedno sa šećerom, kao i koliko često dodajemo šećer u našu ishranu.

"Tečni šećeri, koji se nalaze u zaslađenim napicima, obično pružaju manji osjećaj sitosti nego čvrste forme (čine vas manje siti), što može da dovede do prekomjernog unosa. Kontekst takođe ima značaj - poslastice se često konzumiraju u društvenim situacijama ili posebnim prilikama, dok se zaslađeni napici konzumiraju češće", kaže Janzi.

Treba da se ima na umu da ova istraživanja ukazuju na moguće veze, a ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu. Takođe, ne uzimaju u obzir druge zdravstvene posljedice (kao što je oštećenje zuba, na primjer) i treba da se posmatraju u kontekstu onoga što već znamo o šećeru.

Istraživanje, objavljeno u časopisu "Frontiers in Public Health" sugeriše da buduće studije mogu detaljnije da ispitaju veze između šećera, srčanih bolesti i gojaznosti, na primjer.

Takođe, kulturni faktori treba da se uzmu u obzir: u Švedskoj, odakle potiču učesnici ovog istraživanja, postoji dobro ustanovljena tradicija okupljanja uz kafu i poslastice, poznata kao "fika", koja bi mogla da ima uticaj na rezultate.

Istraživanja o tome kako usamljenost i stres utiču na zdravlje ukazuju na to da ova tradicija može da ima potencijalne koristi za srce, redovna društvena interakcija i uzimanje vremena za opuštanje.

"Dok naše opservacijsko istraživanje ne može da uspostavi uzročno-posljedičnu vezu, ovi nalazi sugerišu da izuzetno nizak unos šećera možda nije ni potreban ni koristan za zdravlje srca", kaže Janzi.

(Vijesti.ba)