Izabrani predsjednik SAD-a Donald Trump čini se da razmatra američko teritorijalno proširenje koje bi, ako je ozbiljan, moglo parirati Louisijanskoj kupovini ili dogovoru o kupovini Aljaske od Rusije.
Tokom prošle sedmice, zadirkivao je kanadske zvaničnike sugerirajući da bi SAD mogli upotrijebiti svoju sjevernu susjedu i učiniti je 51. državom. Prijetio je da će preuzeti Panamski kanal, vodeni put izgrađen od strane SAD-a koji je 25 godina bio pod kontrolom svoje centralnoameričke domaćice. A u nedjelju je ponovo iznio svoju želju iz prvog mandata da stekne Grenland, dansku teritoriju koju je oduvijek želio.
Kod Trumpa, razlike između ozbiljnih političkih prijedloga i retoričkih isticanja koja imaju za cilj da podstaknu medijsku pažnju ili energiziraju njegovu bazu, nisu uvijek jasne. Ponekad su njegove provokacije izgledale kao početni udarci u njegovim pokušajima postizanja dogovora, piše CNN.
Kada je Trump izgovorio prijetnju o ponovnom preuzimanju Panamskog kanala ovog vikenda, to je učinio s izlazom za zemlju da izbjegne njegov gnjev: niže takse za američke brodove koji koriste vodeni put za putovanje između Pacifika i Atlantskog okeana.
„Dakle, zvaničnicima Paname, molim vas da se odgovorno ponašate“, upozorio je u nedjelju tokom govora konzervativnim aktivistima u Arizoni.
Ipak, prijedlozi su iznenađujuće slični u svom fokusu na proširenje američkog utjecaja u inostranstvu. A za nekoga ko je tokom kampanje tvrdio da SAD treba da se povuku iz stranih intervencija, ideje nose moderne odjeke iz 19. stoljeća doktrine "Manifest Destin" (uvjerenja da SAD imaju božansko pravo na širenje po kontinentu).
Trump je u nedjelju navečer nazvao vlasništvo nad Grenlandom „apsolutnom nužnošću“ za „potrebe nacionalne sigurnosti i slobode širom svijeta“. Njegova ponuda za preuzimanje Panamskog kanala – koji je opisao kao „vitalnu nacionalnu imovinu“, iako je prošlo decenijama otkako je Amerika imala kontrolu nad njim – odražavala je sličnu nacionalističku agendu koju Trump često opisuje kao „Amerika na prvom mjestu“.
Govoreći u Arizoni ovog vikenda, Trump je također ponovio planove da označi narkokartele kao strane terorističke organizacije, što bi moglo prethoditi upotrebi vojne sile na meksičkom tlu. Trump je prijetio da će baciti bombe na laboratorije za proizvodnju fentanila i poslati specijalne snage da eliminiraju vođe kartela, što bi predstavljalo kršenje suvereniteta Meksika i moglo narušiti odnose sa najvećim trgovinskim partnerom SAD-a.
Trumpov tim za prijelaz nije želio pojasniti da li ove izjave odražavaju stvarne ambicije ili druge motive, već je upućivao CNN na njegove nedavne komentare i objave na društvenim mrežama.
Nekoliko osoba bliskih Trumpu nije moglo precizno odrediti porijeklo njegovog iznenadnog interesa za aktivnosti Panamskog kanala, temu koju nije podizao tokom kampanje. Jedan savjetnik je, međutim, napomenuo da Trump redovno ističe teme koje mu skreću pažnju ljudi, od dugogodišnjih prijatelja do novih poznanika, ako ga to animira. Od kada je pobijedio na izborima prošlog mjeseca, Trump je većinu dana provodio zabavljajući bliske saveznike, poslovne tajkune, donatore i šefove država na svom imanju u Palm Beachu.
Drugi savjetnik rekao je da su zabrinutosti zbog tretmana američkih kompanija u Panami vjerovatno odjeknule kod Trumpa jer je „trgovina na umu“. Pritisak na Panamu da spusti takse na brodove koji koriste kanal mogao bi također pomoći da se nadoknadi očekivani porast troškova proizvoda koji proizlaze iz carina koje Trump namjerava nametnuti na strane proizvode.
„Uvijek ga ozbiljno shvatam, iako to može zvučati malo čudno“, rekao je Floridski GOP zastupnik Carlos Gimenez o Trumpovim komentarima na Fox Businessu u ponedjeljak. „To je legitiman prijetnja Panami.“
Predsjednik Paname José Raúl Mulino postavio je opširnu izjavu na društvenim mrežama na španskom i engleskom jeziku u kojoj je izjavio da vlasništvo nad kanalom „nije pregovaračko“. Kanal je izgrađen na prijelazu u 20. stoljeća, a SAD su njime upravljali sve do 1999. godine, kada je u potpunosti prebačen u ruke Paname prema ugovoru koji je potpisao predsjednik Jimmy Carter dvije decenije ranije, a koji je garantovao američko korištenje kanala u trajnom trajanju.
„Želim tačno izraziti da svaki kvadratni metar Panamskog kanala i njegovog okolnog područja pripada Panami, i nastaviće da pripada“, napisao je Mulino.
Odgovor nije značajno obeshrabrio Trumpa i njegove saveznike, koji su na društvenim mrežama odgovarali s memovima i slikama koje su podržavale njegovu posljednju ideju.
„Dobro došli u Sjedinjene Američke Države Canal“, objavio je Trump na Truth Social, uz sliku američke zastave koja plovi vodenim putem.
Mulino je, govoreći za CNN Espanol, za intervju koji će biti emitiran ove nedjelje, ismijao Trumpovu kritiku da Panama nije u stanju osigurati funkcionisanje kanala. „To je manifestacija grube nepoznatosti historije. Kanal će proslaviti 25 godina pod panamskom rukom, pod panamskom administracijom, 31. decembra“, rekao je, ističući rad, uključujući projekt proširenja, koji je Panama postigla od trenutka kada je SAD predao kontrolu, a koji je, kako je rekao, „ostavio multimilionske profite za našu nacionalnu ekonomiju“.
Trumpov prijedlog da kupi Grenland od Danske, koji je prvi put iznio u svom prvom mandatu, također je bio odbijen.
Premijer autonomne danske teritorije, Mute Egede, rekao je u objavi na Facebooku u ponedjeljak: „Grenland je naš“ i „nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju“.
Kancelarija danskog premijera Mette Frederiksen – koja je Trumpov prvi prijedlog o kupovini Grenlanda nazvala „apsurdnim“ – ponovila je Egedeove riječi.
(Vijesti.ba)