Novoj koalicijskoj vladi socijaldemokratskog premijera Marcela Ciolacua u ponedjeljak je izglasano povjerenje u rumunskom parlamentu, a pred njom je težak zadatak da zemlju izvede iz krize u kojoj je ojačala krajnja desnica.
Proevropska koalicijska vlada sastoji se od Ciolacuovih socijaldemokrata, liberala desnog centra i mađarske etničke stranke UDMR. Uključujući predstavnike manjina, koalicija kontrolira 54 posto mjesta u zakonodavnom tijelu, prenosi Reuters.
Nakon tri uzastopna glasanja za izbor novog predsjednika i parlamenta u državi Evropske unije i NATO-a koja dijeli najdužu kopnenu granicu s Ukrajinom nastao je haos kada je malo poznati ekstremno desni proruski političar pobijedio u prvom predsjedničkom krugu 24. novembra.
Zbog sumnji u rusko upletanje, vrhovni sud je poništio izbore.
No, podrška za etablirane stranke je oslabila nakon višestrukih kriza, uključujući pandemiju koronavirusa i ruski rat u Ukrajini. Birače su također razljutili unutrašnji politički sukobi i optužbe za korupciju. Tri ultranacionalističke i desničarske stranke su osvojile otprilike 35 posto zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima 1. decembra.
Nova vlada je izglasana s 240 glasova za i 143 protiv. Mainstream političari su kazali da razumiju zabrinutosti glasača i želju za promjenom, ali nova vlada uključuje Ciolacua i mnoge druge bivše ministre.
Socijaldemokrati će imati osam ministarskih položaja, uključujući pravosuđe, saobraćaj, rad i odbranu, a većina trenutnih ministara će ostati na svojim dužnostima.
Centristički liberali će dobiti šest pozicija, uključujući ministarstva za energetiku, unutarnje i vanjske poslove. UDMR će imati dva ministarstva, uključujući finansije.
Nova vlada će trebati odobriti datume za održavanje dva nova kruga predsjedničkih izbora. Tri stranke u koaliciji su pristale podržati zajedničkog predsjedničkog kandidata kako bi spriječile pobjedu krajnje desnice. Njihov trenutni kandidat je Crin Antonescu, bivši čelnik liberala.
Vlada će se također suočiti s obeshrabrujućim izazovom smanjenja budžetskog deficita s očekivanih 8,6 posto BDP-a ove godine, najvećeg u Evropskoj uniji, na oko sedam posto 2025, pri čemu agencije za kreditni rejting i analitičari očekuju povećanje poreza.
“Većina nove vlade je veoma tanka, a izgledi da će nova vlada izdržati sve četiri godine mandata su minimalni”, rekao je politolog Sergiu Miscoiu sa Univerziteta Babes-Bolyai.
(Vijesti.ba/HINA)