Kako se navodi u saopštenju Fonda, presudom je utvrđeno da je 10. septembra 1992., kasno uvečer, grupa od oko deset naoružanih pripadnika vojske i policije - među kojima je bio i Pekez, a koju je organizovao i predvodio Jandrić - nezakonito lišila slobode i nasilno izvela iz kuća bošnjačko stanovništvo iz sela Čerkazovići i Ljoljići, većinom žene, djecu i starce.
- Pod prijetnjom smrću, oduzeli su im sve dragocjenosti i - udarajući ih puškama i nogama - sproveli do mjesta zvanog ‘Tisovac’. Tu su im naredili da se poredaju jedno pored drugog iznad provalije. Ubrzo potom, otvorili su rafalnu paljbu i ubili 23 civila - navodi se u saopćenju, prenosi BIRN BiH.
Prema prvostepenoj presudi, iskazi i svjedočenja petero preživjelih, uključujući svjedočenja Mustafe Bajramovića i Fahrije Mutića pred Višim sudom u Beogradu, bili su jasni i precizni - da su “vidjeli, čuli i doživjeli postupanje Jove Jandrića“, te o njegovoj krivici Sud nije imao dileme.
- Dokaz da je Pekez kriv pružio je upravo Jandrić koji je potvrdio da je Pekez bio u sastavu naoružane grupe koja je strijeljala civile - stoji u saopštenju.
Jovana Kolarić, koordinatorica projekta iz Fonda za humanitarno pravo, smatra da su izrečene kazne niske u odnosu na utvrđene činjenice i da nisu u skladu s dosadašnjom praksom Suda. Dodala je da je Tužilaštvo u završnoj riječi predložilo kazne zatvora od 20 i 12 godina.
Fond navodi da je prilikom obrazlaganja presude predsjedavajući Sudskog vijeća Bojan Mišić naveo da je za odmjeravanje kazne od najvećeg značaja bila „okolnost prije koliko vremena se desio zločin“, kao i godine optuženih, naglašavajući da okrivljeni Jandrić ima 70, a Pekez 67 godina.
Sud je tom prilikom naveo i da je cijenio razmjere zločina, kao i kazne izrečene za isti zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine “koje su u tim razmjerama“.
- Ovo je prvi put da Sudsko vijeće navodi da se vodilo praksom Suda BiH pri odmjeravanju kazni, ali izricanjem takvih kazni odstupilo je od sopstvene prakse - kaže Kolarić.
Sud BiH je ranije za ubistva 23 civila iz Ljoljića i Čerkazovića osudio Mirka (Mile) Pekeza na 20 godina, Milorada Savića na 15, a Mirka (Špire) Pekeza na deset godina zatvora. Postupak protiv Jandrića i Slobodana Pekeza ustupljen je pravosuđu Srbije.
Kolarić kaže da je u postupcima za ratne zločine neutemeljeno da se protok vremena cijeni kao olakšavajuća okolnost, kako zbog same prirode i težine tih krivičnih djela, tako i zbog činjenice da je zakonom propisano da ta djela ne zastarijevaju.
- Životna dob okrivljenog ne može biti od značaja za visinu kazne, tim prije što su u vrijeme izvršenja djela okrivljeni imali 38, odnosno 35 godina, tako da su u pitanju bile odrasle i zrele osobe svjesne svojih postupaka - kaže ona.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom sudu u Beogradu.
(Vijesti.ba / FENA)